Nakon presude načelniku iz Prijedora zbog rupa na cesti: slijedi li odgovornost za ceste u BiH?

Što bi vozač trebao učiniti ako ošteti svoje vozilo zbog rupe na cesti?

• Obavijestite nadležnu policijsku postaju
• Pričekajte istragu i službenu bilješku
• Fotografirajte oštećenja i stanje kolnika
• Podnesite zahtjev upravitelju ceste za naknadu
• Ako je zahtjev odbijen – pokrenuti građanski postupak

Šobot je osuđen na novčanu kaznu od 1.000 KM, pod uvjetom da u roku od godinu dana ne počini prekršaj iste ili veće težine.

Šteta na cesti u Prijedoru utvrđena je, izmjerena i fotografirana tijekom istrage prometne nesreće iz 2024. godine, u kojoj je golf teren oštećen udarnom rupom.

Sud je utvrdio da Šobot, u svojstvu vršitelja dužnosti pročelnika gradskog Odjela za promet, komunalne poslove i zaštitu okoliša te imovinsko-pravne i stambene poslove, nije obavljao poslove usmjerene na održavanje javnih cesta radi sigurnog i nesmetanog protoka prometa.

Prema Srni, Šobot je pred Sudom izjavio da prihvaća odgovornost, da mu je žao zbog prekršaja, ali da, zbog složenih i dugotrajnih natječajnih postupaka, nije mogao dati nalog za popravak rupe.

Prekršajni postupak pokrenut je na zahtjev Policijske stanice za sigurnost prometa Prijedor. Šobot, od kojeg nismo uspjeli dobiti komentar, dužan je platiti 150 KM sudskih troškova, a oštećeni SV je zbog mogućeg imovinskopravnog zahtjeva upućen na građanski postupak.

Što kaže odvjetnik?

Banjalučki odvjetnik Vladimir Dragičević kaže da prema mnogim odredbama o raznim prekršajima, koji se tretiraju kroz zakone, kada se definira prekršaj, treba navesti da je, osim, na primjer, radnika, odgovorna i odgovorna osoba.

„Kada je riječ o konkretnoj sudskoj odluci iz Prijedora, jedna odluka neće biti izvor prava. Ljudi će se na nju pozivati, ali u svakom konkretnom slučaju sud će zasebno odlučivati. Međutim, doista postoje primjeri gdje bi trebalo kazniti odgovornu osobu u javnom poduzeću, upravnom tijelu itd. Nada je da će ova sudska odluka barem malo poboljšati tu situaciju“, rekao je Dragičević.

U konkretnom rješenju, dodao je Dragičević, vozač će sigurno dobiti naknadu štete u redovnom odštetnom zahtjevu, a ovdje je, uz to, utvrđena i prekršajna odgovornost odgovorne osobe.

„Ne treba ići u krajnost, da je za svaku situaciju automatski prekršaj, ali ovdje moramo znati da je moguće i da oni odgovaraju za prekršaje ako su krivi“, naglasio je Dragičević i dodao da je specifično i to što je u Prijedoru šef odjela priznao odgovornost pred sudom.

Komentar sudskog vještaka

Ševal Kovačević, ovlašteni sudski vještak za područje prometa, s 40 godina iskustva, kaže da je prije rata na Vrhovnom sudu postojao Odjel za parnice i kazneni postupak, gdje su se prikupljali karakteristični slučajevi i pretvarali u sudsku praksu, te se izdavao bilten kojem su imali pristup mladi tužitelji i suci.

“Danas se, nažalost, koristi usmena predaja ili ako se pronađe presuda. Međutim, ne postoji ujednačena sudska praksa”, rekao je Kovačević za Nezavisne novine.

Dodaje da, kada su u pitanju rupe na cestama, one su prisutne posvuda, a, po njegovom mišljenju, nedostatak ceste u ukupnom broju prometnih nesreća zauzima postotak od pet do sedam posto, što je, dodaje, značajan broj.

„Zakon o osnovama sigurnosti prometa na cestama u Bosni i Hercegovini propisuje odgovornost i tko je dužan održavati ceste“, ističe Kovačević.

I što taj zakon zapravo kaže?

„Ceste namijenjene prometu moraju biti izgrađene za siguran i nesmetan promet te ispunjavati osnovne uvjete propisane ovim zakonom, a poduzeća i javne službe koje održavaju javne ceste ili im je povjereno održavanje javnih cesta moraju ih održavati tako da se na njima može odvijati siguran i nesmetan promet u svim uvjetima“, stoji, doslovno, u Zakonu o osnovama sigurnosti prometa na cestama u BIH.

Danislav Drašković, dekan Prometnog fakulteta Paneuropskog sveučilišta “Apeiron” Banjaluka, podsjeća da “Autoputevi RS” upravljaju autocestama i brzim cestama, “Ceste RS” glavnim i regionalnim cestama, a jedinice lokalne samouprave lokalnim cestama i ulicama u naselju.

“Upravitelji cesta odgovorni su za štetu koju pretrpi korisnik ceste, u ovom slučaju vlasnik vozila, ako je šteta uzrokovana ili uzrokovana stanjem ceste i može se povezati s radnjama ili propustima ili neradnjom vozača“, rekao je Drašković, koji je ujedno i prometni stručnjak.

Dodaje da je oštećenik dužan obavijestiti nadležnu policijsku postaju koja će sastaviti zapisnik, odnosno provesti očevid prometne nesreće, u prisutnosti oštećenika, svjedoka i, ako je moguće, predstavnika upravitelja ceste.

„Policijska postaja može pokrenuti prekršajni postupak protiv upravitelja ceste i obavijestiti nadležno inspekcijsko tijelo, odnosno inspektora cesta, radi vođenja upravnog i prekršajnog postupka protiv upravitelja ceste“, naglasio je Drašković.

Kako dodaje, neovisno o ishodu prekršajnog postupka, oštećenik, na temelju procjene štete, podnosi upravitelju zahtjev za naknadu štete, a u slučaju nepoštivanja zahtjeva, oštećenik pokreće tužbu protiv upravitelja pred nadležnim sudom u građanskom postupku.

“Prema mojim saznanjima, sudovi najčešće odlučuju u korist oštećene strane, nakon što se provedu postupci saslušanja stranaka, svjedoka i vještaka, s uračunatim kamatama i troškovima postupka“, rekao je Drašković za „Nezavisne novine“.