
Ovoga će mjeseca nizom aktivnosti biti obilježeno 30 godina od formalnog potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, događaja iz Pariza koji je uslijedio nakon dogovora iz SAD-a
Ovoga će mjeseca nizom aktivnosti biti obilježeno 30 godina od formalnog potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, događaja iz Pariza koji je stavljanjem potpisa na dokument dogovora, prethodno postignutog u Daytonu u saveznoj državi Ohio, i službeno stavio točku na krvavi rat 90-ih godina koji je odnio više od 100.000 života, rezultirao progonom i etničkim čišćenjem te iz temelja promijenio vizuru jugoistoka Europe, a Bosnu i Hercegovinu definirao kao državu koja i dalje nije ostvarena, bez jedinstvene vizije dugoročne budućnosti, što je pak posljedica nikada riješenih političkih odnosa triju naroda. Unatoč brojnim nesavršenostima, Daytonski mirovini sporazum, osim što je okončao rat, stvorio je i ustavni okvir unutar kojega je, uz malo političke volje, ali i nekada medijacije izvana, ipak moguće funkcionirati. Prva i osnovna politička vrijednost sporazuma sadržana je u preambuli Ustava, odnosno Aneksa 4, koji jasno progovara o konstitutivnim narodima kao osnovnom tronošcu na kojemu se gradi država.
Takav okvir trebao je omogućiti funkcioniranje temeljeno na kompromisu i dijalogu, otvarajući prostor za unošenje konsocijacijskih modela demokratskog funkcioniranja u bosanskohercegovačku političku stvarnost. No, u praksi takvo što nikada nije zaživjelo, najviše zbog krivnje koja postoji u političkim elitama dvaju konstitutivnih naroda – Bošnjaka i Srba koji, koristeći svoju brojčanu prednost, trećem narodu, Hrvatima, oduzimaju pravo na izbor legitimnih političkih predstavnika u institucije vlasti koje su Ustavom, ali i ustavima entiteta određene za predstavljanje naroda. Bošnjaci to iz ciklusa u ciklus rade u kontekstu Predsjedništva BiH i domova naroda, a Srbi u slučaju Vijeća naroda RS-a, a u jednom navratu i kroz izbor dopredsjednika Republike Srpske. Dodatno, i dio predstavnika ,međunarodne zajednice derogirao je određena načela ovog, ali i ranije potpisanog Washingtonskog sporazuma, a poglavito na štetu Hrvata, kojih ionako nema u RS-u uslijed etničkog čišćenja, dok im u Federaciji prijeti potpuno urušavanje političkih prava.No, sve navedene anomalije, primijetit će pravnici, moguće je riješiti pridržavanjem ustavnih načela i okvira koji je zadao Dayton – izmjena izbornog zakonodavstva.
izvor: večernji.ba

SARAJEVO - Predstojeći izbori, koji će se održati 4. listopada, donijet će određene novine, između ostalog, da se glasanje više neće obavljati upisivanjem X-a, već bojanjem kruga.
7. svi 2026.
Pročitaj više
Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine (HSP BiH) uputila je otvoreno pismo Vladi Republike Hrvatske i premijeru Andreju Plenkoviću s pozivom na hitnu reakciju zbog kandidature Slavena Kovačevića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Iz HSP-a BiH zahtijevaju preispitivanje Kovačevićeva državljanstva, optužujući ga za manipulaciju nacionalnim identitetom i ugrožavanje ustavnog poretka te prava hrvatskog naroda na legitimno predstavljanje.
7. svi 2026.
Pročitaj više
Zdenko Lučić , zajednički kandidat hrvatske oporbene Petke za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u svom prvom intervjuu nakon službene potvrde kandidature za Hercegovina.info govorio je o tome kako je ušao u utrku, odnosu s HDZ-om BiH, protivnicima, podršci obitelji, ratnom putu, pravosuđu, OHR-u i viziji Bosne i Hercegovine.
7. svi 2026.
Pročitaj više
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) danas će , 7. svibnja, donijeti Odluku o raspisivanju i održavanju Općih izbora u Bosni i Hercegovini 2026. godine.
7. svi 2026.
Pročitaj više