Muslimani danas proslavljaju Kurban-bajram

Središnja bajramska svečanost Rijaseta Islamske zajednice održana je u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu, gdje se klanjao Bajram namaz. Bajramsku hutbu kazivao je reisul-ulema Husein-ef. Kavazović.

Važnost Kurban-bajrama ili Hadži-bajrama određuju ibadet žrtvovanja kurbana i dijeljenje kurbanskog mesa siromašnima, prijateljima, susjedima, kao i ibadet hadža, kada nekoliko miliona muslimana u određenim danima boravi u Meki.

Za muslimane su to mubarek dani, dani velikog dobra.

Kurban je žrtva koja se prinosi u spomen dvojice Ademovih as sinova i Ibrahimove odanosti Bogu. Za kurban se obično žrtvuje ovan ili krupna stoka, a kurbansko meso dijeli siromašnima, prijateljima, susjedima i onima kojima je to najpotrebnije.

Hadži-bajram vrijeme je kada nekoliko miliona muslimana boravi u časnim mjestima Meki i Medini kako bi obavili petu islamsku dužnost - hadž, koji im Uzvišeni Bog propisuje i koji je dužan obaviti svakog muslimana, ukoliko su zdrave i stekne materijalne uvjete za to.

Za muslimane, dvije su radosti ovog blagdana. Prva radost je žrtvovanje kurbana, čime muslimani i praktično pokazuju brigu za druge ljude i njihove potrebe te ukazuju na jednakost i zajedništvo među ljudima i narodima.

Druga je radost obavljeni hadž, čime se hadžije, koji su Allahovi gosti, približavaju Allahu i iskazuju mu pokornost i zahvalnost, nadajući se Njegovoj nagradi i oprostu.

Kurban-bajram traje četiri dana, a to je vrijeme koje muslimani provode u krugu obitelji, dočekuju i obilaze rodbinu, prijatelje i susjede, te iščekuju povratak svojih najmilijih s hadža.

Na području Muftijstva mostarskog, bajram-namaz klanjao se u 163 džamije i mesdžida.

Središnja bajramska svečanost održana je u Sinan-pašinoj (Atik) džamiji na Mejdanu u Mostaru.

Bajram-namaz je predvodio i bajramsku hutbu kazivao muftija mostarski Salem efendija Dedović.

Bajram Šerif Mubarek Olsun!