Muškarac iz BiH godinama koristio propuste njemačkog sustava, prijeti mu deportacija

Naime, novi gradonačelnik Kelna Torsten Burnmester, kadar Socijaldemokratske partije (SPD), zatražio je internu istragu o slučaju 41-godišnjaka iz Bosne i Hercegovine. Gradska vlast saopćila je da se gradonačelnik neće oglašavati o ovom slučaju sve dok interna istraga traje. Focus je ranije muškarca predstavio kao Marko M., što nije njegovo stvarno ime, radi zaštite osobnih podataka. No, ovaj i drugi njemački mediji objavili su njegov stvarni identitet. Riječ je o Husi B. iz Bihaća, koji je bez osobnih dokumenata došao u Keln.

Trebao je biti deportiran prije 23 godine. Kada je trebao biti deportiran, nadležni mu nisu mogli ući u trag, a iznenada se ponovo pojavio 2007. godine. Njegova žalba na odluku o deportaciji je odbijena nakon dvogodišnjeg pravnog spora.

Razlog za tolerirani boravak

Huso B. 19 godina ima status toleriranog boravka. Gradska vlast nije željela govoriti o tome zašto ima taj status. Međutim, u dokumentima, u koje je Focus imao uvid, navedeno je da pitanje deportacije nije pokretano od trenutka kada je dobio djecu. Naime, sa suprugom ima osmero maloljetne djece, o kojoj se brine Socijalna služba Grada Kelna. Prema podacima iz rujna 2023., ovoj obitelji je taj mjesec isplaćena socijalna pomoć od 7.250 eura – u rješenju Grada Kelna istaknuti su pojedinačni iznosi za roditelje i djecu u rasponu od 630 do 835 eura.

Kontrola socijalnih davanja

List Kölner Stadt-Anzeiger pitao je nadležne da li se kontrolira da li djeca dobijaju tu socijalnu pomoć. Gradska administracija odgovorila im je da se ne kontrolira te da ta kontrola izostaje i u drugim slučajevima. Međutim, nisu odgovorili na ostala pitanja, među kojima je da li je Huso B. ikada radio dok je boravio u Kelnu. Nadležni su naveli da se prije odobravanja socijalne pomoći provjere prihodi i imovina onih koji traže tu pomoć.

Dobrobit djeteta i provjere

Na pitanje da li se osigurava da socijalnom pomoći bude zadovoljena dobrobit djece, odgovorili su da se to provjerava ako se sumnja da je upitna dobrobit djece. Trenutno u Kelnu živi 3.657 stranaca sa statusom toleriranog boravka. Od navedenog broja, 791 osoba boravi duže od pet godina dok 885 osoba boravi duže od 10 godina.

Obaveza napuštanja zemlje

Gradska uprava ne želi ustupiti informaciju o tome koliko je njih osuđeno. Ured za strance trenutno radi na deportaciji 1.080 osoba, među kojima su one koje žele dobrovoljno napustiti Njemačku. Prema dokumentima institucija, prošle godine deportirano je 245 osoba, među kojima je 130 počinitelja krivičnih djela, dok je 197 osoba dobrovoljno napustilo zemlju.

Status toleriranog boravka dodjeljuje se samo kada su ugrožena osnovna prava osobe koja treba biti deportirana. Deportacija može izostati i onda kada bi se njome mogla ugroziti prava djece, što je propisano Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravima djeteta. Status toleriranog boravka dodjeljuje se maksimalno na šest mjeseci. Prije svakog produžetka mora se provjeriti da li postoji razlog za produženje. Ako ne postoji, započinje proces deportacije ako tražitelj azila samostalno ne napusti zemlju. U tom procesu pribavljaju se zamjenske putne isprave.

Izgledno je da u slučaju Huse B. nisu pribavljene zamjenske putne isprave. Ovo je nešto što je kritizirao i generalni tajnik kluba zastupnika Slobodne demokratske stranke Njemačke (FDP) u Gradskom vijeću Kelna Ulrich Breite. Pozvao je na promjenu sustava kako bi on bio učinkovitiji u okolnostima kakav je slučaj Huse B., piše Focus.

Izvor: klix.ba