|Urednik
Hoće li povratak SDA na vlast oživjeti zaboravljeni dio Mostarskog sporazuma?
MOSTAR – Više od šest godina nakon što su čelnici SDA i HDZ-a BiH, Bakir Izetbegović i Dragan Čović, stavili potpise na povijesni Mostarski sporazum, pitanje njegove potpune provedbe ponovno dolazi u središte političke javnosti. I dok je prvi dio paketa uspješno deblokirao lokalne izbore u gradu na Neretvi, drugi – ključni dio koji se odnosi na reformu Izbornog zakona i načelo legitimnog predstavljanja – ostao je mrtvo slovo na papiru. S naznakama potencijalnog povratka SDA u vlast, u političkim krugovima i analitičkim instancama otvara se pitanje: je li došlo vrijeme za naplatu starih političkih dugova?
Džeba: "Nadam se da će SDA ispuniti ono što je potpisala"
Predsjednik Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, Damir Džeba, podsjeća da su zahtjevi za legitimnim zastupanjem univerzalna ustavna kategorija te povlači paralelu s pozicijom Bošnjaka u Republici Srpskoj.
"Nadam se da će se ispuniti ono što je Bakir Izetbegović potpisao kao predsjednik SDA u to vrijeme. Cijelo je vrijeme bilo evidentno da i Bošnjaci imaju zahtjeve za legitimnu zastupljenost, pogotovo kada govorimo o Vladi Republike Srpske gdje nisu zadovoljni načinom izbora bošnjačkih ministara. Očekujem da se implementira koncept legitimne zastupljenosti konstitutivnih naroda i da to pitanje jednom zauvijek skinemo s dnevnog reda", istaknuo je Džeba, naglašavajući da su trenutačni politički kapaciteti i daytonska realnost dobra podloga za izmjene Izbornog zakona, barem u kontekstu izbora članova Predsjedništva BiH.
Granić: Sporazum iz 2020. treba modernizirati
S druge strane, politički analitičar dr. sc. Ivica Granić smatra kako rješenje ne leži u pukom tehničkom prepisivanju starog teksta, već u kreiranju novog političkog dogovora na temeljima postojećeg.
"Provedba Mostarskog sporazuma ne bi trebala biti tehnički korak, već novi politički sporazum. Dokument iz 2020. godine treba malo modernizirati. On nije bio postavljen tako da se odmah pretoči u zakon, ali je ponudio izvrsna polazišta. Sada možemo uzeti ono što je dobro, to nadograditi, i mislim da je trenutačna politička situacija bolja nego ikada za takav korak", ocjenjuje Granić, dodajući da se na ovim izmjenama "mora snažno inzistirati".
Dvije vizije iste reforme
Dok hrvatska politička strana ustraje na tome da je legitimno predstavljanje u Predsjedništvu i domovima naroda preduvjet stabilnosti višenacionalne države, s bošnjačke političke scene nerijetko se odgovara kontratezama. Predstavnici sarajevskih i pro-bosanskih stranaka naglašavaju kako fokus reformi mora biti na provedbi presuda Europskog suda za ljudska prava (poput predmeta Sejdić-Finci i Kovačević), tražeći jačanje građanskog modela i uklanjanje diskriminacije prema onima koji ne pripadaju konstitutivnim narodima.
Hoće li se potencijalni novi krug vlasti iskoristiti za kompromisni "paket" koji bi pomirio etnička prava i građanske presude, ili će Mostarski sporazum ostati trajni izvor političkog nepovjerenja, pokazat će već prvi mjeseci predstojećeg mandata.
