Vozači u Bosni i Hercegovini ponekad prometnu kaznu dobiju na kućnu adresu nekoliko mjeseci, pa čak i godinu dana nakon počinjenog prekršaja. Ipak, protek vremena ne znači automatski da je kazna otišla u zastaru niti da je vozač oslobođen obveze plaćanja.
Prema Zakonu o prekršajima Federacije BiH, rok zastare ovisi o vrsti prekršaja i visini propisane novčane kazne, ali i o radnjama koje nadležna tijela poduzimaju tijekom postupka. Stoga činjenica da je od prekršaja prošlo 12 mjeseci sama po sebi nije dovoljna da bi se kazna smatrala zastarjelom.
Kako piše GPMaljevac, članak 50. Zakona o prekršajima FBiH propisuje da zastara pokretanja i vođenja prekršajnog postupka za prekršaje za koje je predviđena novčana kazna do 3.000 KM nastupa nakon dvije godine od dana počinjenja prekršaja. Za prekršaje s propisanom kaznom većom od 3.000 KM rok iznosi tri godine, dok za određene prekršaje iz područja poreza, carina, financija, rada, zaštite na radu, okoliša i koncesija može iznositi pet godina.
To znači da vozač koji kaznu za prekoračenje brzine ili nepropisno parkiranje dobije godinu dana nakon prekršaja ne može samo na temelju proteka vremena zaključiti da je više nije dužan platiti. Potrebno je provjeriti kada je prekršaj počinjen, koji se rok zastare primjenjuje i što je nadležno tijelo u međuvremenu poduzelo.
Važno je pritom imati na umu da zakon predviđa i prekid zastare. Prema članku 52., odgovarajuće procesne radnje nadležnog tijela ili suda usmjerene na progon počinitelja ili vođenje postupka mogu prekinuti tijek zastare, nakon čega rok počinje teći iznova.
Ipak, postoji i apsolutna zastara pokretanja i vođenja prekršajnog postupka, koja nastupa nakon proteka dvostrukog zakonskog roka, neovisno o prethodnim prekidima. Zbog toga je prije zaključka da je prometna kazna zastarjela potrebno utvrditi sve relevantne datume i primijeniti odgovarajuće zakonske odredbe.
