Prema internom dokumentu Pentagon, kojemu je pristupio britanski The Guardian, uputstvo je da se svi savezni dijelovi SAD-a — svih 50 saveznih država, Distrikt Columbia i američki teritoriji — mobiliziraju u okviru “snaga brze intervencije” za slučaj nereda. Ukupno je planirano oko 23 500 vojnika Nacionalne garde. Naredbu je 8. listopada potpisao general-pukovnik Ronald Burkett,
Prema internom dokumentu Pentagon, kojemu je pristupio britanski The Guardian, uputstvo je da se svi savezni dijelovi SAD-a — svih 50 saveznih država, Distrikt Columbia i američki teritoriji — mobiliziraju u okviru “snaga brze intervencije” za slučaj nereda. Ukupno je planirano oko 23 500 vojnika Nacionalne garde.
Naredbu je 8. listopada potpisao general-pukovnik Ronald Burkett, direktor operacija u uredu Nacionalne garde pri Pentagonu. Dokument navodi da će većina saveznih država biti obvezna obučiti oko 500 pripadnika za takve operacije.
Također, naredba se poziva na izvršnu naredbu bivšeg predsjednika Donald Trump iz kolovoza, kojom je Nacionalnoj gardi dodijeljeno prošireno ovlaštenje za raspoređivanje diljem zemlje u svrhu suzbijanja civilnih nemira.
U skladu s planom, Nacionalna garda će dobiti opremu za kontrolu mase — štitove, palice, elektrošokere (“taser”), suzavac — i proći će specijaliziranu obuku za formiranje odrednih formacija za kontrolu nereda. Drugi dokument datiran 24. rujna nalaže stvaranje specijaliziranog bataljuna vojne policije unutar Nacionalne garde Distrikta Columbia koji će biti “posvećen osiguravanju javnog reda” u glavnom gradu SAD-a.
Bivša kapetanica američkog Korpusa marinaca, Janessa Goldbeck, izjavila je da ovaj plan predstavlja “pokušaj normalizacije nacionalne, militarizirane policijske sile”. Ona upozorava da bi se snage mogle koristiti i tamo gdje savezni guverneri imaju drugačiji stav ili bez njihove suglasnosti — čak i za utjecanje na izborni proces.
S druge strane, glasnogovornica Bijela kuća, Abigail Jackson, izjavila je:
„Predsjednik je zakonito rasporedio Nacionalnu gardu u nekoliko gradova, bilo kao odgovor na nasilne nemire koje lokalni čelnici nisu željeli suzbiti, ili po pozivu kako bi se pomoglo lokalnim snagama reda… Cijela administracija radi na tome da Amerika ponovno bude sigurna”
Iako formiranje snaga brze intervencije nije bez presedana, vojni stručnjaci upozoravaju da ovakav oblik mobilizacije podiže razinu militarizacije u odgovorima na civilne nemire. Primjeri iz prošlosti, poput raspoređivanja Guardia tijekom uragana Katrina, pokazuju da se takve strukture često koriste u krizama, no ova naredba briše jasnu granicu između čistog vojnog postupanja i unutarnje sigurnosti.
Dok administracija ističe da je cilj zaštita i vraćanje reda, kritičari smatraju da je riječ o daljnjem koraku u militarizaciji unutarnjih struktura SAD-a i moguće opasnosti za građanske slobode. Kako će se ova mjera provesti i s kojim nadzorom ostaje otvoreno pitanje — koje će pratiti i domaći i međunarodni promatrači.
izvor: Večernji
