Teško je pomiriti mišljenja ljudi ne samo u našoj zemlji, već i u svijetu kada je u pitanju mirovina. Dok neki sanjaju o mirovini s 52 ili 53 godine, jer im je svega dosta, drugi bi voljeli moći raditi do 80. godine, poput političara u Bosni i Hercegovini.
U Bosni i Hercegovini mirovinsko i invalidsko osiguranje regulirano je entitetskim zakonima. U Federaciji možete primati starosnu mirovinu ako imate 65 godina i najmanje 15 godina staža ili ako imate 40 godina staža, bez obzira na godine.
Izmjene zakona omogućuju ljudima da rade i primaju mirovine, osim onima koji su otišli u invalidsku mirovinu, pa bh. političari odlaze u mirovinu, uzimaju otpremnine od oko 30, 50 tisuća KM i nastavljaju raditi i primati mirovine.
U manjem bh. entitetu RS, osigurana osoba ima pravo na starosnu mirovinu kada navrši 65 godina života i ima najmanje 15 godina staža osiguranja. Osim toga, osigurana osoba koja još nije navršila 65 godina života ima pravo na starosnu mirovinu kada navrši 60 godina života i ima 40 godina mirovinskog staža, a osigurana osoba žena koja još nije navršila 65 godina života ima pravo na starosnu mirovinu kada navrši 58 godina života i ima 35 godina staža osiguranja.
U susjednoj Republici Hrvatskoj osiguranik stječe pravo na starosnu mirovinu kada navrši 65 godina života i ima minimalno 15 godina mirovinskog staža. Žene imaju pravo na starosnu mirovinu pod povoljnijim uvjetima, s nižom starosnom granicom. Dakle, ove godine mogu imati 64 godine i najmanje 15 godina staža.
Starosnu mirovinu možete ostvariti sa 60 godina života i 41 godinom radnog staža.
U Srbiji muškarci koji imaju 65 godina i najmanje 15 godina staža ili 45 godina staža osiguranja, bez obzira na godine, idu u starosnu mirovinu. Žene mogu u mirovinu sa 64 godine s najmanje 15 godina staža, ili sa 45 godina staža, bez obzira na godine.
U Sjevernoj Makedoniji, muškarac ostvaruje pravo na starosnu mirovinu sa 64 godine, a žene mogu otići u mirovinu sa 62 godine i najmanje 15 godina radnog staža.
U Sloveniji se u mirovinu odlazi sa 60 godina i 40 godina mirovinskog staža, odnosno sa 65 godina i 15 godina mirovinskog staža.
Što se tiče drugih zemalja, primjerice, Danska je odlučila da će njezini građani moći ići u mirovinu sa 70 godina, oni rođeni nakon 31. prosinca 1970., dok će se dob za odlazak u mirovinu u Njemačkoj postupno povećavati na 67 godina do 2031. godine.
U Republici Turskoj, od 2022. godine, žene mogu otići u mirovinu s 49 godina, a muškarci s 52 godine.
Minimalna dob za odlazak u mirovinu u Francuskoj povećana je sa 62 na 64 godine 2023. godine, piše Faktor.ba.
Usporedba pokazuje kako se granice za odlazak u mirovinu razlikuju od zemlje do zemlje, ali je trend u većini Europe jasan – radni vijek se produžava, a sustavi se prilagođavaju demografskim i ekonomskim izazovima.
Bosna i Hercegovina pritom ne odstupa značajno od regionalnih okvira kada je riječ o formalnim uvjetima, ali razlike nastaju u praksi, osobito kada je riječ o povlasticama i mogućnosti istovremenog primanja mirovine i plaće.
Zbog toga pitanje mirovina ostaje ne samo ekonomsko, nego i društveno i političko pitanje, u kojem se sve češće otvara rasprava o pravednosti sustava i jednakim pravilima za sve.
