SARAJEVO, BANJALUKA – Bosna i Hercegovina planira ove godine očistiti 75 četvornih kilometara od mina, što je manje od 10 posto ukupne sumnjive površine, a uz to će Odboru za provedbu obveza poslati novi zahtjev za produljenje roka, jer do ožujka 2027. neće moći ispuniti prethodno prihvaćene obveze.
Što trebate znati:
- Bosna i Hercegovina planira očistiti 75 km² područja sumnjivih na mine do 2026. godine.
- To je manje od 10 posto ukupnog preostalog opasnog teritorija.
- Rok za potpuno razminiranje do ožujka 2027. neće biti ispoštovan.
- Sumnjivo područje mina trenutno iznosi 774,69 km².
Naime, prema Planu razminiranja u Bosni i Hercegovini za 2026. godinu, koji je objavljen na “E-konzultacijama”, Bosna i Hercegovina se i dalje nalazi među zemljama koje se suočavaju s velikim problemom s minima.
„Prema procjenama, u siječnju 2026. godine, sumnjiva opasna minska površina u Bosni i Hercegovini iznosila je 774,69 km2, što predstavlja 1,51 posto ukupne površine Bosne i Hercegovine“, navodi Centar za protuminsko djelovanje u Bosni i Hercegovini.
Što otežava prepoznavanje sumnjivih područja?
Kako se dodaje u analizi, u bazi podataka Centra za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini još uvijek se nalazi 8.415 minskih zapisa o minskim poljima u operativnoj upotrebi, dok je od početka razminiranja minska opasnost uklonjena s 10.713 minskih zapisa.
„Minska polja u Bosni i Hercegovini karakterizira relativno mali broj mina. Vrlo često se radi o skupinama mina ili pojedinačno postavljenim minama obično nepoznatog rasporeda. Problem je kvaliteta minskih zapisa, prema kojima u mnogim slučajevima nije moguće utvrditi točnu lokaciju minskog polja, oblik i raspored mina na terenu“, kažu.
Kako dodaju, identifikaciju sumnjivih područja otežavaju nedostupne ili nefunkcionalne evidencije minskih polja, sve teža identifikacija preostalih minskih polja, koja se uglavnom nalaze u brdovitim i planinskim područjima, kao i nedostatak relevantnih informacija zbog protoka vremena.
Mine odnijele tisuće života.
I dok BIH broji godine borbe za čišćenje područja od mina, obitelji broje žrtve, a posljednji u redu je Mehmed Hasanamidžić, mladić iz naselja Hodžići kod Doboja, koji je prošle godine poginuo u obilježenom minskom polju.
„U razdoblju od 1992. do 2025. godine u Bosni i Hercegovini od mina, kazetne municije i eksplozivnih ostataka rata (ERW) poginulo je 8.472 osoba. U ratnom razdoblju (1992.-1995.) u BiH je registrirano ukupno 6.690 žrtava mina/ERW. U poslijeratnom razdoblju (1996.-2025.) poginulo je 1.782 osoba, od čega 165 odraslih žena, 1.616 muškaraca i jedna osoba nepoznatog spola. U razdoblju od 1992. do 2025. godine poginulo je ukupno 144 maloljetnika, od čega 112 muških i 32 maloljetnika“, naveli su.
U Bosni i Hercegovini poginulo je 134 deminera, od kojih 53 smrtno, dok je 81 zadobio teške i lakše ozljede.
Što ima na raspolaganju Bosna i Hercegovina?
Centar za razminiranje u Bosni i Hercegovini ističe da, prema pregledu stanja u siječnju 2026. godine, Bosna i Hercegovina ima 17 akreditiranih organizacija za protuminsko djelovanje.
„Od toga je sedam komercijalnih tvrtki, pet nevladinih i pet vladinih organizacija (Oružane snage BiH, Federalna uprava civilne zaštite, Republička uprava civilne zaštite RS, Civilna zaštita Brčko Distrikta i Društvo Crvenog križa/križa BiH). U strukturi akreditiranih organizacija registrirano je 847 osoba koje posjeduju akreditacije za deminerska zanimanja i ovlaštenja za rad“, navodi se u analizi.
Kako dodaju, taj broj uključuje 478 obučenih pirotehničara i 280 osoba koje su ovlaštene za obavljanje upravljačkih i nadzornih zadataka poput voditelja timova, voditelja radilišta, operativnih službenika, službenika za osiguranje kvalitete, trenera pripreme, predradnika, operatera itd. te 89 medicinara.
