Medicinska primjena Kanabisa dobiva podršku u BiH- prvi konkretni koraci

BiH je na pragu dobivanja rješenja koje će omogućiti korištenje kanabisa u medicinske svrhe. Ministrica civilnih poslova BiH Dubravka Bošnjak kazala je da je konačan prijedlog odluke, kojim se kanabis premješta iz kategorije potpuno zabranjenih u kategoriju biljaka i tvari pod strogim nadzorom, 26. studenog upućen Vijeću ministara BiH na razmatranje. Vijeće ministara donosi odluku o premještanju kanabisa iz zabranjenih u kategoriju pod strogim nadzorom.

Ona je, odgovarajući na pitanje zastupnika u Zastupnilčkom domu PSBiH Saše Magazinovića, podsjetila da je Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH izradila prijedlog odluke za Vijeće ministara, kojim se kanabis premješta u kategoriju pod strogim nadzorom, u skladu s međunarodnim konvencijama o opojnim drogama.

– Agencija je pribavila pozitivna mišljenja Ministarstva financija i riznice, Ministarstva civilnih poslova i Ureda za zakonodavstvo, te provela javne konsultacije. Međutim, unatoč provedenim procedurama, Agencija nije dostavila kompletan materijal u dalju fazu usvajanja, navodeći da se smatra nenadležnom za nastavak postupka – kazala je Bošnjak. – Ministarstvo civilnih poslova je preuzelo koordinaciju i nastavilo proces. Zatražili smo mišljenja entitetskih ministarstava zdravstva i Ministarstva sigurnosti BiH, te dovršili konsolidirani tekst prijedloga odluke, koji je objavljen na e-konsultacijama. Konačan prijedlog odluke upućen je Vijeću ministara 26. studenog – kazala je Bošnjak.

Predložene izmjene, dodala je, podrazumijevaju stroga pravila nadzora i korištenje isključivo u skladu s medicinskim indikacijama, odnosno lijekovi na bazi kanabisa bili bi dostupni pacijentima isključivo na recept.

Izvor: Večernji list

Osvrt Urednika

I dok se u BiH vodi tek prva ozbiljna rasprava o medicinskom kanabisu, potpuno je zanemaren drugi, jednako važan segment — uzgoj industrijske konoplje. Riječ je o biljci koja nema psihoaktivna svojstva i u Europi se već godinama koristi u tekstilnoj, građevinskoj, prehrambenoj i kozmetičkoj industriji. Hrvatska je, primjerice, još prije desetljeća omogućila legalan uzgoj konoplje, što je otvorilo vrata desecima malih proizvođača i stvorilo nova radna mjesta. Stručnjaci upozoravaju da BiH ovdje propušta veliku priliku: globalno tržište industrijske konoplje raste iz godine u godinu, a zemlje EU potiču sadnju jer je riječ o biljci koja obnavlja tlo, ne traži pesticide i daje visoku ekonomsku vrijednost. U trenutku kada Europa sve snažnije usmjerava ulaganja prema zelenim industrijama, BiH bi konačno trebala prepoznati da se uzgoj konoplje — medicinske i industrijske — ne svodi na tabu, nego na razvojnu šansu koju ostatak kontinenta već koristi.