Male hidroelektrane brišu život iz rijeka: Hoćemo li žrtvovati prirodno bogatstvo BiH?

Rijeke Bosne i Hercegovine stoljećima su bile izvor života, tradicije i prirodnog bogatstva. No, posljednjih godina taj ekosustav je ugrožen – male hidroelektrane (MHE) brišu biodiverzitet i pretvaraju naše rijeke u cijevi.

U gornjem toku rijeke Neretve, jedne od najljepših i najdužih rijeka u BiH, lokalni ribolovci su 12. rujna zatekli masovno uginuće ribe na nekoliko kilometara nizvodno od Hidroelektrane „Ulog“. Uginule su vrste poput pastrmke mekousne i bijelog raka, dok su cijeli tokovi rijeka bili preplavljeni mrtvim ribama.

Ekološke organizacije su jasno poručile: HE „Ulog“ je odgovorna za katastrofu i traže da vlasti opozovu vodnu dozvolu. Iako su iz Ministarstva prostornog uređenja RS u početku odbacili odgovornost, kasnije su ipak naložili inspekcijski nadzor, dok Kantonalno tužilaštvo u Mostaru vodi istragu.

Svake godine slični incidenti bilježe se širom BiH. Do danas je u BiH izgrađeno 122 MHE – 70 u Federaciji BiH i 52 u Republici Srpskoj. Nevladina organizacija Eko Akcija prikupila je podatke o svim ovim elektranama na svom interaktivnom portalu (voda.ekoakcija.org).

Uginuće ribe nastaje zbog direktnog prolaska kroz turbine, naglih promjena vodostaja, ispuštanja mulja i stresnih promjena u okolišu. Nagle promjene u struji i vodostaju dezorijentiraju ribu i otežavaju joj kretanje, dok visoki pritisci uzrokuju barotraumu.

Iako je BiH bogata rijekama i jezerima, posljednjih 10–15 godina zemlja je svjedočila pravom bumu izgradnje MHE, što je nanijelo ogromnu štetu prirodi i biodiverzitetu. BiH je postala udžbenički primjer ekološkog uništavanja zbog malih hidroelektrana.

Dobra vijest je da u FBiH je donesena zabrana izgradnje mini hidrocentrala snage do 10 MW, stupila na snagu 2022. godine i potvrđena 2023. godine, zahvaljujući Hrabrim temama Krušćice koje su istoimenu rijeku branile preko 500 dana, režirajući na Mostu koji su naknadno nazvale Most Hrabrih Žena.

No, na razini cijele BiH takva jedinstvena zabrana još uvijek ne postoji. U RS-u se izgradnja MHE nastavlja i planira dodatnih 146 elektrana, unatoč protivljenju lokalnih zajednica i ekoloških organizacija.

Ova situacija postavlja pitanje: kome zapravo odgovara daljnja izgradnja MHE? Dok rijeke BiH gube bioraznolikost i ekološku ravnotežu, profitiraju investitori i politički moćnici, dok lokalne zajednice ostaju bez prirodnih resursa – ribolovnih staništa, poljoprivrednih voda i turističkog potencijala. Hoćemo li dopustiti da naše prirodno bogatstvo bude žrtvovano u ime interesa pojedinaca?

Vrijeme je da zajednički reagiramo i sačuvamo rijeke Bosne i Hercegovine za buduće generacije.

Piše Urednik