„Procjenjuje se da se ispod planine Majevice nalazi 1,5 milijuna tona litijevog karbonata, 94 milijuna tona magnezijevog sulfata i 17 milijuna tona bora“, piše Austrian Standard.
Austrijski list Standard piše da se ljudi u selima u blizini Majevice već nekoliko godina boje da bi strane tvrtke mogle iskopavati litij i druge sirovine, posebno prije nego što su već provedena istražna bušenja.
Procjenjuje se, pišu novine, da se ispod Majevice nalazi 1,5 milijuna tona litijevog karbonata, 94 milijuna tona magnezijevog sulfata i 17 milijuna tona bora.
Standard podsjeća da je švicarska rudarska tvrtka Arcore AG dobila dozvolu za istražno bušenje.
„Međutim, otpor stanovništva i lokalnih političara raste“, piše Standard, podsjećajući da je udruga „Čuvari Majevice“ osnovana 2023. godine „jer se rudnik nalazi u blizini Lopara, mjesta s oko 3000 stanovnika. Postoji i zabrinutost da bi rijeke Gnjica i Janja mogle biti onečišćene“.
„Prema planovima, rudarenje bi trebalo početi 2028. Arcore i kanadsko-njemačka tvrtka Rock Tech Lithium sklopili su prošle godine ugovor o zajedničkom ulaganju. Arcore će opskrbljivati litijem tvornicu za preradu Rock Tech u Gubenu u Njemačkoj, blizu Berlina. Njemačka automobilska industrija trebala bi se opskrbljivati litijem za 500.000 električnih vozila godišnje“, piše Standard.
"Planirani rudnik na Majevici ima i političku komponentu. Jer najmoćniji čovjek u entitetu Republika Srpska, vođa SNSD-a Milorad Dodik, nada se međunarodnoj političkoj podršci za ovaj projekt“, piše Standard.
Novine podsjećaju da se Dodik nalazi na listi sankcija Njemačke, Velike Britanije, Austrije, Litve, Poljske i Slovenije, te da je do nedavno bio sankcioniran od strane SAD-a, ali su te sankcije ukinute na temelju "dogovora s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom".
Novine tvrde da je Dodik, između ostalog, "ponudio Trumpu sporazum o iskorištavanju mineralnih resursa po uzoru na Ukrajinu, što je značilo pristup ključnim sirovinama u zamjenu za podršku".
U tekstu se dalje navodi da Majevica nije jedina planina na koju međunarodne tvrtke bacaju oko kako bi vadile sirovine.
„Na Ozrenu su, primjerice, problem ležišta nikla. Ali i ovdje su se lokalne inicijative udružile protiv toga“, izvještava Standard.
„Hoće li se neki od projekata realizirati ovisi o jednom ključnom uvjetu: razjašnjenju državnog vlasništva“, piše Standard, dodajući o ovom problemu u BiH :
„One snage koje žele oslabiti ili uništiti državu žele da državna imovina pripadne dvama konstitutivnim entitetima, dok druge žele da pripadne cijeloj državi. Sve dok to pitanje ostane neriješeno, dozvole za rudarenje ne mogu se izdavati“, sažima Standard.
Nagađanja o pritisku na visokog predstavnika
U tekstu se zatim tvrdi sljedeće: „Američka vlada pod vodstvom Donalda Trumpa želi što prije razjasniti pitanje državnog vlasništva. Jer američke tvrtke žele izgraditi plinovod i tri plinske elektrane kako bi Bosnu i Hercegovinu učinile ovisnom o američkom LNG-u.“
Tada se nagađa da „stoga nije isključeno da će pritisak na Crishocka (vršitelja dužnosti visokog predstavnika u BIH - op. ur.) u nekom trenutku postati toliko jak da će iskoristiti svoje ovlasti u Bonnu kako bi „razjasnio“ državnu imovinu bez demokratske odluke u parlamentu. EU, koja se protivi američkim planovima za plinovod jer su u suprotnosti s energetskom tranzicijom, u ovoj situaciji čini se relativno nemoćnom“.
„Američki plinski planovi izravno su povezani s interesima europskih i međunarodnih tvrtki za sirovine. Denis Žiško, stručnjak za energetiku u Aarhus centru, kaže: „Većina potencijalnih rudarskih područja za sirovine nalazi se na državnom teritoriju. Ako se državna imovina dodijeli entitetima, bojimo se da će se rasprodati i područja s potencijalnim rudarskim projektima“, piše Standard.
"Iz otpora prema iskorištavanju sirovina i straha od onečišćenja okoliša, sada se diljem zemlje pojavila mreža političkih pokreta. Pokreće je duboko nepovjerenje prema administraciji i političkim elitama. Ljudi vjeruju da su korumpirani političari uvijek spremni mijenjati zakone kako bi se obogatili i da se ekološki standardi ne ispunjavaju jer su vlasti odgovorne za njih infiltrirane političkim interesima. I vjerojatno nisu daleko od istine“, stoji u tekstu.
List zatim navodi primjer općine Jezero, nedaleko od izvora rijeke Plive, navodeći da je ovdje "strah posebno velik".
„Australska tvrtka Lykos Metals (ili Yugo Metals) traži zlato, srebro, bakar, olovo, cink i barit između dubokozelenih planina i izvora ledene vode. Na početku istražnog bušenja ljudima je obećan prosperitet, ali onda je riječno korito postalo sivo. Sada su mnogi zabrinuti da bi njihove rijeke, Pliva i Vrbas, koje opskrbljuju regiju pitkom vodom, mogle biti zagađene“, navodi se.
U tekstu se dalje raspravlja o primjeru Vareša, „gdje kanadska tvrtka Dundee Precious Metals vadi metale od 2023.“: „Zemljište na kojem se nalazi rudnik u blizini Vareša također je većim dijelom u državnom vlasništvu. Federacija Bosne i Hercegovine ipak je izdala dozvole. Međutim, nedostajale su potrebne dozvole za krčenje šuma“
Potencijalni zdravstveni rizici
Međutim, prema novinama, to je sada najmanji od problema.
"Povišene koncentracije olova u krvi radnika i stanovnika detektirane su više puta. Trenutno nije moguće utvrditi potječe li olovo iz novog rudnika ili je rezultat desetljeća rudarske aktivnosti. Povišene koncentracije olova mogu oštetiti živčani sustav i mozak. A u Varešu se iskopava olovo, cink i srebro", pišu novine.
„Osim potencijalnih zdravstvenih rizika, lokalne zajednice imaju malo koristi od rudnika: dobivaju samo dva eura po toni iskopane rude. Međutim, rudnik podržavaju strani diplomati u zemlji. Mnogi stanovnici Vareša također su sretni što ovdje ponovno ima radnih mjesta i razvoja“, pišu novine i navode da ekološke organizacije i lokalni stanovnici zahtijevaju od Dundee Precious Metals i vlade da osiguraju poštivanje ljudskog zdravlja i okoliša.
„Hoće li pritisak civilnog društva biti dovoljan? Postavit će presedan za poštivanje zakona i ekoloških standarda u drugim rudarskim projektima“, zaključuje se u tekstu.
