SARAJEVO, BANJALUKA - Iako imaju zakonsku obvezu, političke stranke u Bosni i Hercegovini nisu nominirale dovoljan broj članova biračkih odbora, a zanimljivo je da su se u prethodnim izbornim ciklusima natjecale za te pozicije, a trgovanje i fiktivna registracija za izbore samo kako bi se dobila mjesta na biračkim mjestima bila je redovita praksa.
"Politički subjekti nisu ispunili svoju zakonsku obvezu i nisu osigurali dovoljan broj članova biračkih odbora. To stvara određene probleme općinskim i gradskim izbornim povjerenstvima na terenu i oni se s time nose na različite načine“, rekao je na posljednjoj sjednici SIP-a Jovan Kalaba, predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva.
Inače, prema Izbornom zakonu BiH, birački odbor sastoji se od tri ili pet članova, od kojih je jedan predsjednik.
Predsjednika i njegovog zamjenika imenuje, razrješava, vodi evidenciju, provodi obuku, certificiranje i ocjenjivanje Središnje izborno povjerenstvo. Ostale članove biračkog odbora i njihove zamjenike imenuje općinsko izborno povjerenstvo najkasnije 45 dana prije izbora.
CIK imenovao predsjednike i zamjenike predsjednika
Središnje izborno povjerenstvo BiH imenovalo je 5.177 predsjednika i 3.342 zamjenika predsjednika biračkih odbora, ali, iako je do izbora ostalo nešto više od sedam dana, općinska i gradska izborna povjerenstva BiH nisu završila svoj posao, koji su trebala obaviti sredinom kolovoza. Međutim, treba napomenuti da je Središnje izborno povjerenstvo BiH kasnilo s imenovanjem predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora, a posljedica tog kašnjenja je kašnjenje u obuci biračkih odbora, posebno kada je u pitanju korištenje novih tehnologija.
"Za opći izborni ciklus, mjesta članova i zamjenika članova biračkih odbora popunjavat će se na prijedlog političkih subjekata zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini BiH, Parlamentu Federacije BiH i Narodnoj skupštini Republike Srpske u prethodnom izbornom ciklusu", navodi se u Izbornom zakonu BiH.
Općinska izborna povjerenstva moraju imenovati članove
Nadalje se navodi da ako Općinsko izborno povjerenstvo ne imenuje članove biračkog odbora i njihove zamjenike, imenovat će ih Središnje izborno povjerenstvo.
„Političke stranke moraju predložiti svoje članove biračkih odbora. To također može biti oblik opstrukcije ako to ne dopuste. Međutim, popunjavanje nedostajućih članova biračkih odbora obveza je općinskih i gradskih izbornih povjerenstava da imenuju i popune nedostajuće članove sa svog popisa članova biračkih odbora. To bi bilo u skladu s Izbornim zakonom. Svjedočili smo pokušajima opstrukcije korištenja novih tehnologija na svaki mogući način, a svi znamo što se dogodilo. Mislim da će se to na kraju riješiti i da će gradska i općinska izborna povjerenstva popuniti mjesta nedostajućih članova. Da živimo u pravnoj državi, i političke stranke bi bile podložne određenim sankcijama za opstrukciju izbornog procesa“, rekao je za „Nezavisne“ Vehid Šehić, bivši predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine.
Kašnjenje i imenovanje operatera
Prema neslužbenim informacijama, posljednjih dana lokalna izborna povjerenstva traže članove biračkih odbora, a povećanje naknade za rad na biračkom mjestu sa 130 na 180 KM moglo bi dati rezultate. Međutim, kako neslužbeno doznajemo, veliki broj biračkih mjesta neće biti u potpunosti popunjen, ali to ne bi trebalo utjecati na sam dan izbora.
Osim kašnjenja u imenovanju biračkih mjesta, Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine kasnilo je i s imenovanjem operatera koji će raditi na dan izbora, a njihov će posao biti osigurati funkcioniranje uređaja i skenera za biometrijsku identifikaciju birača.
