Kurt: Dvije žene u Predsjedništvu BiH nisu suštinska promjena

Nakon Općih izbora održanih 4. listopada, dvije će žene prvi put sjediti u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine - Željka Cvijanović i Darijana Filipović. Iako se takav rezultat može smatrati važnim simboličkim pomakom, Kurt smatra da sama zastupljenost žena na najvišim vladinim pozicijama ne jamči promjene u njihovom svakodnevnom životu.

U intervjuu za N1 naglasila je da je potrebno napraviti jasnu razliku između formalnog predstavljanja i stvarne političke moći, posebno kada je riječ o pitanjima zdravstva, obrazovanja, socijalne zaštite i ekonomskog položaja žena.

Na početku razgovora, Kurt je podsjetio da su tijekom izborne kampanje portal Intervju.ba i Infohouse fondacija istraživali položaj žena u politici kroz kampanju "Na sva zvona", pokušavajući pokrenuti pitanja njihove zastupljenosti, političkog utjecaja i konkretnih rezultata.

Međutim, prema njezinoj procjeni, izbor dvaju članova Predsjedništva BiH sam po sebi ne predstavlja dokaz da su žene postale ravnopravnije.

"Jednostavno rečeno, ono što se zapravo dogodilo jest da ćemo nakon 4. listopada imati dvije žene u Predsjedništvu. Po mom mišljenju, to je potpuno formalna, ali ne i fundamentalna promjena. Zašto to kažem? Dakle, ni gospođa Darijana Filipović ni gospođa Željka Cvijanović nisu autsajderi u politici, a posebno gospođa Cvijanović. Ona je već četiri godine u Predsjedništvu. Ne mogu se sjetiti da je u te četiri godine išta učinila za poboljšanje položaja žena, bilo da govorimo o socijalnom, obrazovnom, zdravstvenom ili, ako hoćete, društvenom značaju i osnaživanju žena “, rekao je Kurt.

Govoreći o Darijani Filipović, izjavila je da nova članica Predsjedništva BiH ima priliku pokazati hoće li se baviti i pitanjima koja se izravno odnose na položaj žena.

„Gospođa Darijana ima priliku, mlada je političarka, ali nije došla, kako bih rekla, iz pozadine. Dolazi iz politike. Nisam je prepoznala kao borkinju za ženska prava. Nije aktivistica, ona je političarka. Ali ne sjećam se nijedne njezine inicijative, ne sjećam se da je tijekom predizborne kampanje rekla da će se zalagati za bolji položaj žena i tako dalje “, istaknula je.

Kurt smatra da izbor dviju žena može biti ohrabrujući za djevojke i mlade žene koje odrastaju u Bosni i Hercegovini, ali da se pravi rezultati moraju mjeriti njihovom političkom aktivnošću.

„Zanima me prava suština. Zanima me što su političarke radile u parlamentima. Zanima me kakve su bile njihove, moderno rečeno, agende. Zanima me koliko ih je imalo pravo razmišljati svojom, ako hoćete, ženskom glavom tijekom svog mandata. Dakle, to su sve pitanja koja nam nameće izbor gospođe Dariane i gospođe Željke. Hoćemo li išta dobiti u biti, osim što nam sada nakon izbora mogu reći: 'Pa, što još želite?' Od tri člana Predsjedništva, vi ste ravnopravni. Da, sve imamo na papiru“, rekla je .

Govoreći o protekle četiri godine, Kurt se osvrnuo i na rad predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto, kao i zastupnika u državnom i federalnom parlamentu.

Posebno je naglasila da pitanja koja se često nazivaju "ženskim" zapravo predstavljaju ključne društvene probleme, uključujući kvalitetu zdravstvene zaštite, obrazovanja, socijalne sigurnosti i borbu protiv korupcije.

„Pa, nas dvije smo to čak jučer u razgovoru nazvale ženskim pitanjima, ali to su, moram se usuditi reći, najvažnija pitanja za ovu zemlju. Nazvale smo to ženskim pitanjima, a ne bavljenjem feminizmom. Daleko od toga. A što drugo? Ali pričale smo o boljem životnom standardu, o onome u što žene u drugim razvijenim demokracijama ulažu više truda i novca. To je obrazovanje, zdravstvo, socijalna skrb, borba protiv korupcije i tako dalje “, rekla je.

Prema njezinoj procjeni, političarke koje su obnašale najviše položaje nisu bile dovoljno glasne kada je riječ o nasilju nad ženama i femicidu.

"Imali smo predsjedavajuću Vijeća ministara. Ne sjećam se, ili sam zapravo sigurna da se gospođa Borjana Krišto jednostavno nije bavila tim problemima. Da nikada, kako bih rekla, nije osudila, istaknula, primijetila i tako dalje, položaj žena u Bosni i Hercegovini. Tijekom njenog mandata, imali smo četiri godine njenog mandata u Bosni i Hercegovini, i imamo između 10 i 12 femicida godišnje, da ne množimo. Ali se ne sjećam nikakve njene reakcije. Uopće se ne sjećam kako su parlamentarke kolektivno reagirale “, rekla je Kurt, iznoseći vlastitu ocjenu aktivnosti predsjedavajuće Vijeća ministara.

Posebno joj nedostaje, kako je izjavila, organizirano i zajedničko djelovanje predstavnica koje bi prevladalo stranačke i ideološke razlike.

„Ono što je za mene fenomen jest da u državnom parlamentu zastupnice nemaju svoj klub, neformalnu udrugu, zajednički nazivnik gdje bi se sastajale. Nisam sigurna za državni parlament, ali nitko ih ne sprječava, bez obzira na ideologiju, političku stranku, entitet iz kojeg dolaze i sve i svašta, da imaju klub u kojem mogu neformalno razmišljati o takozvanim ženskim pitanjima uz kavu “, rekla je.

Kurt je također kritizirao određene javne nastupe političarki tijekom prethodnog mandata, smatrajući da određenim inicijativama nedostaje kontinuiteta.

Kao primjer navela je bivšu gradonačelnicu Sarajeva, Benjaminu Karić, i njezino sudjelovanje u prosvjedima protiv nasilja nad ženama.

„Sjetit ćete se da je tadašnja gradonačelnica Sarajeva, gospođa Benjamina Karić, vodila neke prosvjede protiv vlade. Čak sam se u ovom studiju našalio: 'Vlada protiv vlade, udara po vladi.' Nakon toga, nekako je to bilo pred neke izbore, njezina velika borba za ravnopravnost spolova i protiv femicida je utihnula “, rekao je Kurt.

Također je kritizirala način na koji se žene povezane s političkim dužnosnicima predstavljaju u javnosti, smatrajući da se previše pozornosti posvećuje njihovom izgledu, odjeći i društvenim aktivnostima, umjesto njihovim prilikama da doprinesu zajednici.

"Slika o nama, ne samo političara, već i, kako bih rekla, žena koje su, htjele ili ne, stale na stranu političara, zapravo uopće nije dobra. To je kvazi-slika, moram to reći. To je stvarno nešto što... Sada imam malo godina i malo iskustva, ali to u meni izaziva i čuđenje, iznenađenje, a ponekad i ismijavanje “, rekla je.

Dodala je da očekuje da će žene koje imaju javni utjecaj iskoristiti ga kako bi podržale druge žene, bez obzira na poziciju koju obnašaju.

Jedna od tema razgovora bio je izrazito mali broj žena na čelu političkih stranaka u Bosni i Hercegovini.

Kurt smatra da razlog nije nedostatak obrazovanih i sposobnih žena, već način funkcioniranja stranačkih struktura, u kojima muškarci uglavnom odlučuju o raspodjeli najvažnijih funkcija.

Govoreći o odnosu političkih čelnika prema stranačkim kolegicama, podsjetila je na izjavu predsjednika HDZ-a BiH, Dragana Čovića, o Borjani Krišto.

„Sjećate li se kada je izabrana, kada je gospodin Dragon Čović, vođa HDZ-a, nominirao gospođu Krišto? Rekao je: 'Ona je najljepša među nama.' Dakle, nije rekao: 'Ona je najspremnija.' I bio je kompliment koji je možda bio na razini više, ali se odnosio na njezin izgled. Dakle, nije rekao: 'Ona je najspremnija.' Nije rekao: 'Ona je najvrjednija.' Nije rekao: 'Ona je najobrazovanija.' Ona je najljepša. Kao da je ljepota preporuka, pa ona nije kandidatkinja za Miss Bosne i Hercegovine, čini mi se, za neku poziciju. Dakle, žene se doživljavaju kao najljepše, a ne kao najsposobnije “, rekao je Kurt.

Osvrnula se i na izbornu noć u kojoj je Željka Cvijanović proglasila pobjedu kao članica Predsjedništva BiH iz redova srpske naroda, ocijenivši da je Milorad Dodik ponovno u prvom planu.

"Vidjeli ste u izbornoj noći kada je Željka Cvijanović bila konačna pobjednica za članstvo u Predsjedništvu iz Republike Srpske. Prvo, dok se cijela muška pratnja, predvođena Miloradom Dodikom, ispričavala, ona je stajala negdje u pozadini, sa strane, negdje u sjeni i čekala svojih pet minuta, umjesto da se otvori toj gomili i kaže: 'Ti, Milorade, prestani, ti si sada bio ništa na ovim izborima'“, izjavila je.

Govoreći o položaju kandidatkinja tijekom izbornih kampanja, Kurt je istaknula probleme s kojima se žene suočavaju unutar vlastitih stranaka, od raspodjele mjesta na listama do financiranja i javne zastupljenosti.

Prema njezinim riječima, neke su kandidatkinje bile prisiljene same financirati promotivne materijale, dok su njihove muške kolege dobile veću vidljivost i bolje pozicije.

„Kako uopće možete imati žene vidljive kad ste, zapravo, svjedočila sam tome sto puta, govorim iz prve ruke, pa kad su u pitanju kandidatkinje na izborima, rijetko se dogodi da ona dobije posebnu fotografiju. Neke su platile za svoje fotografije, svoje plakate. Šalili smo se u članku na Interview.ba: 'Muškarci imaju visoko mjesto na poziciji, žene upaljač i olovku.' Ova će biti prva, druga, treća. Ne može biti, imaju te nesretne, sretno-nesretne izglede, i daju joj upaljač i olovku, bit ćeš 27., ali evo je“, podijelila je.

Vjeruje da se žene, čak i kada uspiju osvojiti političku funkciju, često suočavaju s očekivanjem da budu poslušne onima koji su im omogućili da se kandiduju za tu funkciju.

„Žene nekako, čini mi se, nemam nikakav opipljiv dokaz, imaju potrebu da činjenica da su nominirane, a nominirane su uglavnom zbog svojih zasluga, imaju potrebu da im to uzvrate nekom ljubaznošću, poslušnošću, bit će ovako i tako dalje. Ne znam zašto, tako smo odgojene i tako se ta, kako bih rekla, mustra prenosi s koljena na koljeno“ , rekla je.

Također je istaknula da neke političarke, umjesto da se upuštaju u javne sukobe s čelnicima stranke, odlučuju napustiti stranku.

„Zaista imate neke žene u nekim političkim strankama koje su rekle: 'Dosta, neću to raditi.' I rastale su se s tim strankama. Općenito, žene ne stvaraju takav kaos, ne svađaju se javno. Koliko god volimo razgovarati i volimo se svađati, nije grijeh, ali nekako održavamo stranačku atmosferu unutar stranke. Dakle, zapravo postoji mnogo razloga zašto više nema žena na čelu, ali jedan od njih je jednostavno: muškarci vam ne dopuštaju da dođete do te točke . “

"Sposobnih žena se boje samo nesposobni muškarci"

Kurt je ocijenio da je bosanskohercegovačko društvo još uvijek duboko tradicionalno te da takvo okruženje otežava ženama dosezanje najviših političkih pozicija.

Po njezinom mišljenju, žene u poslovnom svijetu već dokazuju da mogu upravljati velikim sustavima i tvrtkama, ali im se ne daju jednake prilike u politici.

„Mi smo duboko tradicionalno društvo i, nažalost, po mom mišljenju, to društvo postaje sve tradicionalnije. Ovdje na početku ste rekli da stagniramo. Bojim se da nazadujemo. I ne samo kada su u pitanju naša prava već i percepcija žena. Dakle, iz te prilike za žene i za muškarce u ovom društvu, prema statistikama, mi smo obrazovanije, a u tvrtkama žene napreduju na rukovodećim pozicijama. Ako žene mogu voditi tvrtke koje se okreću milijunima, zašto ne mogu voditi državu?“ , upitala je.

Tada je iznijela jednu od najimpresivnijih procjena tijekom razgovora.

„Rekao bih da se pametni i sposobni muškarci ne boje pametnih i sposobnih žena. Ali samo se te, kako bih rekao, pametne i sposobne žene boje nesposobnih muškaraca “, rekao je Kurt.

Govoreći o međunarodnim primjerima, Kurt je istaknula skandinavske zemlje, kao i određene regije u Indiji, Italiji i Španjolskoj, za koje smatra da pokazuju kako veće uključivanje žena u donošenje odluka može doprinijeti poboljšanju javnih usluga.

Osvrćući se na istraživanja koja je spomenula tijekom razgovora, istaknula je da se doprinos žena na vlasti, prema njezinom tumačenju, posebno ogleda u obrazovanju, zdravstvu, socijalnoj zaštiti i borbi protiv korupcije.

„Kada govorimo o napretku u regijama ili zemljama koje vode žene, taj napredak se neće očitati, znate, na ovoj jednostavnoj ekonomskoj karti, gospodarstvo ide prema gore. Nikako. Ali napredak će se pokazati u ovim područjima o kojima sam vam pričala, a koja su mi također važna: zdravstvo, obrazovanje, socijalna zaštita, borba protiv korupcije i ono što je utvrđeno, žene više troše. Super, više trošimo. Ali, dakle, povećanje proračuna, zašto žene troše? Ne kupuju si vozače od tog državnog novca, niti, ne znam, ne kupuju si ništa privatno. Uzimaju iz proračuna upravo za socijalnu skrb, za zdravstvo, za obrazovanje, za kulturu i tako dalje. I da, poznate smo po tome što volimo trošiti. Ali, gle čuda, kada dođemo na vlast, trošimo za cijelu zajednicu “, rekla je.

Međutim, naglasila je da žene nisu imune na političke pogreške i da njihov izbor na određenu poziciju ne mora nužno automatski značiti i bolje upravljanje.

"Neću glasati za ženu samo zato što je žena"

Kurt je tijekom intervjua nekoliko puta naglasila da ne zagovara glasanje za kandidatkinje isključivo na temelju spola, već na temelju njihovih sposobnosti, programa i spremnosti da se bave važnim društvenim pitanjima.

„Imali smo, kako bih rekla, problema s nekim političarkama, i ideoloških i, ako hoćete, pravosudnih i svakakvih, ali zapravo je lakše primijetiti kada imate tri žene i jedna stvara problem. Lakše je primijetiti nego kada imate sto muškaraca i jedan stvara problem. I ono na čemu stvarno inzistiram, a već sam rekla, neću glasati za ženu samo zato što je žena. To mi ne ulijeva povjerenje. Ali stvarno mislim da ženama treba ukazati povjerenje ako pokažu s kojim bi se problemima bavile“ , istaknula je.

Posebno je istaknula nedovoljnu zastupljenost žena u javnim raspravama o korupciji.

„Gledajte, korupcija je rak ovog društva. Mislim, to je najgora stvar uz pravosuđe. Ne sjećam se da je ijedna žena izašla i govorila o korupciji u medijima. Kao, muškarci će pričati o korupciji. Zašto oni znaju kako pričati o korupciji, a mi ne?“ , upitala je.

Prema njezinim riječima, neke političarke također se suočavaju s pritiskom stranačkih vodstava kada je u pitanju raspodjela funkcija.

„Neke političarke su mi rekle kako se do zadnjeg trenutka dogovaraju gdje će biti na listi ili hoće li biti ministrice ili zamjenice ministra. A onda navečer nazovu predsjednika stranke: 'Oh, znaš što, razmišljali smo, možda je ovo bolje za tebe.' Kad te vođa nazove i kaže: 'Dobro razmisli', a već su razmišljali o tome da te smijene ili ne imenuju, nemaš o čemu razmišljati. On je već razmišljao za tebe “, rekao je Kurt.

Samo 84 izborne liste predvodile su žene

Tijekom razgovora također je izviješteno da su na prošlim Općim izborima žene vodile samo 84 od više od 500 izbornih lista, što je, prema emisiji, manje nego u prethodnom izbornom ciklusu.

Kurt smatra da takva zastupljenost pokazuje koliko je ženama teško boriti se za vodeće pozicije u političkim strankama.

Također se osvrnula na stereotipe s kojima se žene suočavaju u javnom životu, posebno na pitanja usklađivanja profesionalnih i obiteljskih obveza.

„Onda znate kako se naći u situaciji u kojoj si postavljate pitanje, a svaka žena si postavlja pitanje: 'Je li ovo vrijedno mog kredibiliteta? Mog obrazovanja?' Ne razmišljam o obitelji. Ne znam što pitaju mlađu ženu, ali kako uravnotežiti obitelj? Mislim, zašto uopće radimo politiku, što ja moram uravnotežiti? i tako dalje?“ , rekla je.

"Imali smo sjajne političarke, ali danas ih nitko ne spominje"

Na kraju razgovora, Kurt se osvrnuo na žene koje su prethodno obnašale važne političke pozicije u Bosni i Hercegovini, ali su se povukle iz politike nakon što su im mandati istekli.

Kao jedan primjer, istaknula je bivšu političarku i sveučilišnu profesoricu Azru Hadžiahmetović.

„U posljednjim desetljećima, ove velike demokracije koja je cvjetala u ovoj regiji od devedesetih do danas, imali smo sjajne političarke. Zaista žene struke, žene od kredibiliteta, žene koje su ostavile dubok trag u ovoj politici, a danas ih nitko ne spominje. I onda se sjetimo svih ovih, kako bih rekla, koje su nam uništile živote. I želim reći da te žene jednostavno časno odlaze iz politike. Završe svoj mandat, na kraju izgube i odu iz politike. I ne bore se dalje. Evo, sjećam se profesorice Azre Hadžiahmetović. Vratila se žena, profesorica ekonomije na Ekonomskom fakultetu. Vratila se na posao. Nije, kako bih rekla, grebala nokte: 'Hajde, hajde.' Nije zaražena vlašću, u pravu ste. To je, čini mi se, još uvijek tipično muška stvar “, zaključila je Senka Kurt u intervjuu za N1.