Kreditna zaduženost građana BiH i dalje raste, a prema posljednjim podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, krajem kolovoza 2026. stanovništvo je imalo 1,73 milijarde KM više kredita nego u istom razdoblju prošle godine. Istovremeno, rastu i depoziti građana, dok su devizne rezerve države dosegle gotovo 20 milijardi KM.
Ukupni krediti svih domaćih sektora na kraju kolovoza iznosili su 31,43 milijarde KM, što je za 3,98 milijardi KM ili 14,5 posto više nego godinu ranije.
Samo tijekom kolovoza kreditna zaduženost porasla je za 128,3 milijuna KM, pri čemu se najveći dio novih plasmana odnosi na kućanstva.
Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, krediti kućanstvima porasli su u kolovozu za 125,8 milijuna KM, odnosno za 0,8 posto u odnosu na srpanj.
Na godišnjoj razini, rast zaduženosti građana iznosio je 12,4 posto, što predstavlja povećanje od 1,73 milijarde KM.
Rast kreditne aktivnosti zabilježen je i kod privatnih tvrtki, čiji su dugovi porasli za 1,25 milijardi KM ili 11,3 posto u odnosu na kolovoz prošle godine.
Posebno je izražen rast kredita vladinim institucijama, što je u odnosu na godinu povećalo njihovu zaduženost za 763,8 milijuna KM, odnosno 58,9 posto.
Međutim, ako se pogleda samo kolovoz, privatne nefinancijske tvrtke smanjile su svoj kreditni dug za 118,8 milijuna KM.
Kako raste kreditna zaduženost, povećava se i količina novca koju građani i poduzeća drže u bankama.
Ukupni depoziti domaćih sektora krajem kolovoza dosegnuli su 40,9 milijardi KM. To je za 4,86 milijardi KM ili 13,5 posto više nego godinu prije.
Depoziti stanovništva porasli su za 2,42 milijarde KM, odnosno 12,9 posto na godišnjoj razini.
Samo tijekom kolovoza građani su povećali svoje depozite za 137,6 milijuna KM.
Ovi podaci pokazuju rast ukupnih sredstava na bankovnim računima stanovništva, ali ne znače nužno da se financijska situacija svih kućanstava poboljšala. Ukupni iznosi ne pokazuju koliko novca prosječni građanin ima ili kako su depoziti raspoređeni među stanovništvom.
Podaci Centralne banke BiH također pokazuju kako stanovništvo raspoređuje novac u bankama.
Najveći dio depozita građana, odnosno 51,3 posto, nalazi se na transakcijskim računima, koji se uglavnom koriste za redovite uplate, isplate i svakodnevna plaćanja.
Oročeni depoziti čine 29,3 posto ukupne imovine kućanstava, dok depoziti po viđenju čine preostalih 19,4 posto.
U usporedbi s istim razdobljem prošle godine, sredstva građana na transakcijskim računima porasla su za 16,5 posto. Oročeni depoziti porasli su za 10,6 posto, a depoziti po viđenju za 7,5 posto.
Uz rast kredita i depozita, Centralna banka BiH zabilježila je i porast deviznih rezervi.
Krajem kolovoza 2026. godine devizne rezerve iznosile su 19,89 milijardi KM, što predstavlja povećanje od 1,97 milijardi KM ili 11 posto u odnosu na kolovoz prošle godine.
Devizne rezerve igraju važnu ulogu u očuvanju monetarne stabilnosti Bosne i Hercegovine i funkcioniranju valutnog odbora, prema kojem je konvertibilna marka vezana za euro.
Prema podacima Centralne banke BiH, i kreditni plasmani i bankovni depoziti nastavili su bilježiti dvoznamenkasti godišnji rast, pri čemu su kućanstva dala najveći pojedinačni doprinos povećanju u obje kategorije.
