Kandidat Demokratske fronte za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Slaven Kovačević zatražio je od protukandidata Zdenka Lučića i Darijane Filipović da kažu smatraju li Slobodana Praljka ratnim zločincem ili herojem. Pored toga poslao je brojne poruke hrvatskim biračima, a za prvu međunarodnu posjetu, kaže da bi odabrao Vatikan.
Gostujući u YouTube emisiji Portala !Odgovor voditeljice Larise Omerčić, Kovačević se osvrnuo na reakcije povodom sahrane Ratka Mladića i u tom kontekstu postavio pitanje o Praljku.
Kovačević tvrdi da je hrvatski državni vrh 2017. postupio jednako te da su na komemoraciji Praljku sudjelovali najviši dužnosnici Vlade, saborski zastupnici i rukovodstvo Sabora.
Ja bih imao pitanje za ovo dvoje kandidata, za cijenjenog gospodina Zdenka Lučića i cijenjenu gospođicu Darijanu Filipović: šta je njima Slobodan Praljak – ratni zločinac ili heroj? Ali da vode računa da u tom predmetu Prlić i drugi je izrečeno 111 godina kazne. Ima jedno lice koje se zove Bruno Stojić koje je priznalo svoje zločine i kao dobar katolik se pokajalo. Pa ih pitam: šta je za njih dvoje Slobodan Praljak – ratni zločinac ili heroj? Jako sam zainteresiran za taj odgovor.
Poruka hrvatskim biračima
Na pitanje što bi učinio ako većina hrvatskih birača kaže da im nije predstavnik, odgovorio je da je spreman pružiti ruku i obilaziti sredine s većinskim hrvatskim stanovništvom. Traži, kaže, samo istu slobodu kretanja kakvu dužnosnici stranaka s hrvatskim predznakom imaju u Sarajevu.
Ako ja vidim neke visoke dužnosnike iz tih stranaka sa hrvatskim predznakom da šetaju Sarajevom sami, piju kafu i niko ih ne dira, i ne treba da ih dira, kad bi neko dirao ja bih prvi skočio, onda ja očekujem da ja imam slobodu kretanja koja mi je ustavom zagarantovana.
Biračima poručuje da bi im se pod njegovim mandatom, tvrdi, otvorio prostor i popravio gospodarski položaj, uz izravno prozivanje Dragana Čovića i Zdenka Lučića.
Sa mnom ćete prodisati. Skinut ću vam stegu koju vam donosi Čović. Ovo što Lučić radi napravit će vam jednu kompilaciju te stege, ali ostat ćete pod čizmama njihovim, jednog ili drugog. Ja ću vas rasteretiti toga. Ići će vam puno bolje posao, nitko vas neće zanemariti, mislim čak da ekonomski ćete više prosperirati, neće vam ljudi raditi ovo što vam sada rade, neću da kažem točno šta da ne bih bio utužen, ali znam točno šta im rade političke elite dolje.
Istodobno naglašava da po Ustavu BiH nitko ne predstavlja etničke zajednice, nego izbornu jedinicu, u njegovu slučaju Federaciju BiH.
Poziva se na odluku Ustavnog suda U-5/98 o konstitutivnosti naroda i na Josepha Marka, bivšeg suca Ustavnog suda BiH i člana njegova pravnog tima u Strasbourgu, prema kojem Predsjedništvo kao kolektivni šef države predstavlja sve građane podjednako.
Preglasavanje Hrvata je laž
Prigovore dijela hrvatske političke javnosti da bi njegov izbor značio nastavak preglasavanja Hrvata odbacio je kao neistinu. Kao argument navodi sastav zakonodavnih tijela:
Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH broji 42 zastupnika, 28 iz Federacije i 14 iz Republike Srpske, a po imenima ih, tvrdi, 27 do 28 pripada bošnjačkom narodu, uz potrebnu većinu od 22. U Zastupničkom domu Parlamenta FBiH od 98 zastupnika više je od 70 takvih.
Pogledajte sastav državnih institucija i agencija. Pogledajte omjer koliko ima Bošnjaka, Hrvata i Srba. Ko koga tamo preglasava? Ko ko tamo ima više, da tako kažem? Laž!
Postupanje stranaka iz hrvatskoga političkog prostora nazvao je manipulacijom, tvrdeći da u parlamentarnim klubovima glasaju stranke i koalicije, a ne etničke zajednice.
Oni koriste neznanje običnog građana koga to eventualno ne interesira, nije zainteresiran da ulazi u dubinu nekih pravnih normi i onda oni koriste njegovu nespremnost da se s time suoči, da uopšte to čita, i govore: “A, bit će netko preglasan.” (…) Sve to što oni rade je manipulacija. Klasična manipulacija koja se graniči sa fašizmom.
Gdje za njega prestaje uloga Hrvatske
Na pitanje smije li Hrvatska snažno zagovarati interese Hrvata u BiH, odgovorio je da to pravo prestaje na granici dviju država i da Zagreb ne može odlučivati u ime BiH ni nametati odluke, bez obzira na to što piše u hrvatskom Ustavu i što je Hrvatska potpisnica Daytona.
Problem, tvrdi, nije država nego aktualna vlast, uz ocjenu da je opterećena ideologijom desnog karaktera i da se poziva na Thompsona.
Zašto ne štite Hrvate u Njemačkoj kojih ima više? Smiju li? Ili recimo Hrvate u Sjedinjenim Američkim Državama kojih opet ima više? Je l’ Hrvate u Irskoj kojih opet ima više nego u Bosni i Hercegovini?
Podršku zahtjevima HDZ-a BiH ne pripisuje Hrvatskoj kao državi, nego vezi dviju stranaka. Kao primjer sporova koje treba riješiti navodi Buško jezero i odlagalište na Trgovskoj gori, za koje tvrdi da se može zaustaviti u 15 do 20 dana.
Pa nemojte da vam zatvorimo dolje Buško jezero u trenutku kada imate turističku sezonu, da nemate da vam dvije centrale nemaju vode. To je naše!
Unatoč tome, kaže da želi gospodarsku suradnju na ravnopravnim osnovama i da bi odmah zatražio razgovore u Zagrebu.
Za premijera Andreja Plenkovića kazao je da je inteligentan i mudar čovjek te da vjeruje kako bi postigao niz dogovora i s predsjednikom Zoranom Milanovićem. U vanjskoj politici najavljuje suprotstavljanje velikodržavnim projektima i Hrvatske i Srbije.
Prva posjeta Vatikanu
Prvu bi međunarodnu posjetu, otkrio je, uputio Vatikanu i Papi, uz najavu razgovora s vatikanskim dužnosnicima, među njima i s Paulom Gallagherom.
Da skinemo ove neke stigme koje lijepe na mene i da u razgovorima sa dužnosnicima Vatikana kažem da je Katolička crkva zaštićena, da je nitko ne dira, da joj nitko ne želi zlo, da ima svoje mjesto u Bosni i Hercegovini, ima ugovor s njim, ali da zatražimo od njih da ne prihvataju narative koji su u svom izrazu fašizam.
Cilj mu je, kaže, otkloniti tvrdnje o islamskom fundamentalizmu koji bi ugrožavao Katoličku crkvu i razvijati suradnju vjerskih zajednica u okviru jednakosti građana.
Strasbourg i optužbe da je skrivao nacionalnost
Kandidaturu ne smatra nastavkom postupka pred Europskim sudom za ljudska prava. Aplikaciju je, objašnjava, podnio kao stanovnik Sarajeva kojemu je suženo aktivno biračko pravo jer u Federaciji može birati samo bošnjačkog ili hrvatskog kandidata, a u Republici Srpskoj glasači mogu birati samo srpskog.
Odbacuje tvrdnje da je pred sudom prešutio da je Hrvat.
Nisam ja ništa, ljudi, sakrio. Ja sam išao iz ugla glasača. Kad si glasač, nebitno je što si.
Tvrdi i da su u njegovu predmetu promijenjena tri predsjednika Velikog vijeća i četiri sastava vijeća te da je tražio izuzeće sudaca jer je tadašnja predsjednica suda, kaže, redovito imala susrete s Plenkovićem i Marijom Pejčinović Burić, tadašnjom glavnom tajnicom Vijeća Europe. Zahtjev za izuzeće odbijen je na Velikom vijeću kojim je ona predsjedala.
Ostatak programa gradi na tezi da BiH mora postati građanska država usklađena s europskim standardima, uz ustavnu reformu, članstvo u EU i NATO-u te vanjsku politiku koju naziva multivektorskom, prenosi Jabuka TV.
