Bosna i Hercegovina suočava se s ozbiljnim zaostatkom u modernizaciji željezničke infrastrukture, a alarmantni podaci pokazuju da je riječ o jedinoj zemlji zapadnog Balkana koja više od deset godina nije značajnije ulagala u obnovu svojih željeznica. Upravo zato provedba prioritetnih željezničkih projekata, s posebnim naglaskom na infrastrukturu povezanu s Koridorom 5C, bila je glavna tema sastanka održanog u Sarajevu između domaćih željezničkih institucija i predstavnika Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) te Europske investicijske banke (EIB).
Sastanku su nazočili predstavnici Ministarstva prometa i veza Republike Srpske, Željeznica Republike Srpske, Željeznica Federacije BiH te Javne korporacije Bosansko-hercegovačkih željeznica, a fokus razgovora bio je na osiguranju financijskih sredstava za dugo očekivani remont ključne željezničke dionice Šamac – Doboj – Rječica – entitetska granica.
Željeznice u BiH godinama zanemarene
Sastanak je organiziran na inicijativu europskih financijskih institucija, koje su jasno upozorile na hitnu potrebu ulaganja u željezničku mrežu u Bosni i Hercegovini. Istaknuto je kako je zastarjela infrastruktura, zbog godina zanemarivanja i izostanka investicija, sve teža za održavanje, što izravno utječe na sigurnost putnika, brzinu prijevoza i ukupnu učinkovitost željezničkog prometa.
Posebno zabrinjava podatak da se BiH na zapadnom Balkanu izdvaja kao jedina država koja više od desetljeća nije sustavno ulagala u obnovu željezničke mreže, dok su susjedne zemlje paralelno modernizirale pruge i razvijale prometne koridore uz pomoć europskih fondova.
Milijuni eura dostupni, ali uz stroge uvjete
Predstavnici EBRD-a i EIB-a poručili su kako novac za provedbu prioritetnih projekata postoji i da su milijuni eura dostupni, no njihovo odobravanje neće biti automatsko.
Koridor 5C ključ razvoja prometa i gospodarstva
Modernizacija željezničke infrastrukture povezane s Koridorom 5C smatra se jednim od najvažnijih prometnih prioriteta u zemlji. Osim što bi unaprijedila sigurnost i učinkovitost prijevoza putnika i robe, obnova pruga mogla bi imati snažan gospodarski učinak kroz bolje povezivanje industrijskih zona, brži transport i jačanje trgovinske razmjene.
No, nakon godina čekanja i propuštenih prilika, ostaje pitanje hoće li nadležne institucije ovaj put uspjeti ispuniti uvjete i osigurati sredstva koja su, barem prema porukama europskih partnera, spremna za povlačenje.
