Koji umirovljenici će moći raditi i koliku mirovinu će primati?

Takav odnos javnosti prema najavljenim izmjenama je u potpunosti razumljiv s obzirom da je riječ o esencijalnim životnim pitanjima.

Međutim, uvidom u Zakon kojeg očekuju izmjene, primjetne su razne mogućnosti koje umirovljenici ostvaruju navedenim zakonom, a jedna od njih je i mogućnost uspostavljanja radnog odnosa bez da to utječe na primanje mirovine. U javnosti se pojavila usporedba ove mogućnosti sa nedavno donesenim zakonskim aktima u Republici Hrvatskoj, gdje se umirovljenici mogu zaposliti na puno radno vrijeme, ali uz isplatu polovine mirovine ili raditi četiri sata dnevno uz primanje pune mirovine.

Tim povodom Radiosarajevo.ba je kontaktirao Adnana Delića, ministra rada i socijalne politike u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, koji je za ovaj portal podsjetio da zahvaljujući dopuni Zakona o mirovinsko-invalidskom osiguranju iz 2024. godine, umirovljenici koji su ostvarili starosnu mirovinu mogu zasnovati radni odnos i istovremeno primati puni iznos svoje mirovine, bez ikakvih obustava.

“Ključna razlika je upravo u tome što naš sustav ne veže opseg rada za umanjenje mirovine, što je za umirovljenike povoljnije rješenje. Ova dopuna Zakona je donesena nakon što je Ustavni sud Federacije BiH proglasio član 116. Zakona diskriminatornim jer je ranije automatski obustavljao isplatu mirovine svakome tko je prijavljen u sustavu obaveznog osiguranja, odnosno zaposlen. Njegovim ukidanjem uklonjena je ta prepreka i stvorena pravna osnova za fleksibilniji i pravedniji pristup. Praktično naš Zakon o MIO potiče ostanak na tržištu rada i nakon stjecanja uvjeta za umirovljenje”, rekao je Delić.

U Federaciji BiH pravo na starosnu mirovinu može se ostvariti na dva osnovna načina. Prvi je ostvarivanje prava sa 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja. Drugi je ostvarivanje prava na mirovinu sa 40 godina radnog staža, bez obzira na godine života. Upravo je ovim kategorijama umirovljenika dostupna mogućnost zapošljavnja uz istovremenu isplatu pune mirovine, pojasnio je Delić u razgovoru za Radiosarajevo.ba. On je istaknuo da su ove izmjene, na neki način, prošle “ispod radara” u javnosti. Pažnja je, sasvim razumljivo, dominantno usmjerena na povećanja mirovina jer je to tema koja direktno pogađa najveći broj umirovljenika i njihovu egzistenciju.

“Međutim, smatram da su ove promjene zaslužile veću pažnju, posebno u kontekstu nedostatka radne snage i sve izraženijeg nesrazmjera između broja umirovljenika i broja zaposlenih u Federaciji BiH. Iako praksa za sada pokazuje da se ova mogućnost još uvijek ne koristi u većoj mjeri, ona ima značajan potencijal, kako za umirovljenike koji žele ostati aktivni i dodatno zaraditi, tako i za poslodavce koji se suočavaju sa nedostatkom iskusne radne snage. U tom smislu, riječ je o rješenju koje može imati i socijalni i ekonomski efekt, ali mu je svakako potrebna dodatna afirmacija u javnosti”, naveo je federalni ministar, te je dodao:

“Ova izmjena nama je također važna i u slučaju roditelja njegovatelja koji su sa napunjenih 65 godina gubili pravo na status i primanja. Ovom izmjenom omogućeno nam je da i u Zakonu o roditeljima njegovateljima ukinemo dobnu granicu za njegovatelje jer dijete, osoba koju njeguju, neće postati samostalna nakon što oni napune 65 godina, a oni će svejedno nazvati brinuti o njima”.

Delić se potom osvrnuo na inspekcijski nadzor na tržištu rada koji za cilj ima da što više suzbije “sivu ekonomiju”, u koju spada i zapošljavanje umirovljenika u suprotnosti sa važećim zakonskim propisima. “Inspekcijski nadzor je u nadležnosti inspekcijskih organa, ali to ne znači da Ministarstvo rada i socijalne politike nema svoju ulogu. Naprotiv, naš zadatak je da dajemo mišljenja na zakon, da kroz podzakonske akte, smjernice i komunikaciju sa drugim institucijama otklanjamo nedoumice i spriječimo različite, pogrešne prakse u primjeni, ali i da iniciramo sve ono što primijetimo da se može ili treba unaprijeđivati, što smo mi već u nekoliko navrata i radili. Inicirali smo popunjavanje kapaciteta uprava za inspekcijske poslove, slali inspekcije u provjeru kako po prijavama, tako i samoinicijativno gdje su postojale indicije da ima kršenja prava iz nadležnosti rada i zaštite na radu”, izjavio je Delić za naš portal.

Delić na kraju ističe da je njegov resor, ali i osobno kao ministar, spreman insistirati na boljoj koordinaciji sa inspekcijskim organima, kao i na dodatnim pojašnjenjima prema poslodavcima i umirovljenicima. “Cilj nije represija, nego zakonita i dosljedna primjena propisa, kako zakoni dosljedno provodili, a ne zloupotrebljavali ili obeshrabrivali zbog nejasnih procedura”, zaključuje Delić u razgovoru za Radiosarajevo.ba.

Izvor: radiosarajevo.ba