Kliko: HVO branio Herceg-Bosnu, a ne BiH, te surađivao s Mladićevom vojskom

Kliko u svojim radovima i javnim istupima iznosi tezu o širokoj i sustavnoj suradnji između struktura tzv. Herceg-Bosne i snaga pod zapovjedništvom Ratka Mladića, osobito u razdoblju od početka 1993. do potpisivanja Washingtonskog sporazuma 1994. godine.

Prema njegovim navodima, ta suradnja nije bila isključivo logističke naravi, već je u pojedinim slučajevima uključivala i izravno suučesništvo u borbenim djelovanjima protiv Armije Republike Bosne i Hercegovine, ponajprije na području središnje Bosne. Kao ključni segment suradnje Kliko navodi trgovinu pogonskim gorivom, streljivom i drugim materijalno-tehničkim sredstvima, koje je, zbog međunarodnog embarga, VRS navodno u velikim količinama nabavljala preko zapadne Hercegovine uz posredovanje HVO-a.

Posebno teške optužbe odnose se na navode o „iznajmljivanju“ tenkova VRS-a HVO-u u Kiseljaku, zajedničkim vojnim operacijama na području Žepča te logističkom povezivanju koje je, prema Kliki, dovelo do višemjesečne blokade Maglaja i Tešnja te ozbiljne humanitarne krize. Kao krajnji i najdrastičniji primjer takve suradnje spominje se zločin u Stupnom Dolu, koji se dovodi u vezu s kretanjem jedinica HVO-a preko područja pod nadzorom VRS-a.

Ipak, iako su Klikini navodi potkrijepljeni određenim arhivskim dokumentima, ovakav narativ izaziva snažne polemike, posebo jer se dokumenti vade iz konteksta. Kritičari upozoravaju da se u ovakvim interpretacijama često zanemaruje širi kontekst rata, česte promjene savezništava, lokalna dinamika sukoba te činjenica da su pojedini oblici suradnje bili kratkotrajni, nametnuti ratnim okolnostima ili rezultat taktičkih odluka na terenu, a ne nužno dio jedinstvene i dugoročne strategije.

Dodatne kontroverze izaziva način na koji se ova istraživanja povezuju s aktualnim političkim diskursom. Kliko otvoreno povezuje ratne događaje s današnjim odnosima službenog Zagreba, HDZ-a BiH i vlasti u Republici Srpskoj, sugerirajući kontinuitet političkih ciljeva i interesa. Takav pristup, prema mišljenju dijela stručne i šire javnosti, nosi rizik instrumentalizacije povijesti u dnevno-političke svrhe, osobito u kontekstu složenih međunacionalnih odnosa u Bosni i Hercegovini.

Nema sumnje da su odnosi HVO-a, Armije RBiH i VRS-a tijekom rata bili iznimno složeni, često proturječni i obilježeni privremenim savezima, sukobima i interesnim kalkulacijama. Ipak, generaliziranje čitavih vojnih i političkih struktura kroz prizmu pojedinih dokumenata i događaja ostaje sporno, osobito bez uključivanja šireg spektra historiografskih izvora i suprotstavljenih stručnih mišljenja.

Rasprava koju su potaknula Klikina istraživanja još jednom pokazuje koliko je ratna prošlost Bosne i Hercegovine i dalje otvoreno, osjetljivo i politički opterećeno pitanje. Umjesto konačnih presuda i jednostranih tumačenja, ona zahtijeva kontinuiran, kritičan i višeslojan pristup – kako bi se činjenice što potpunije rasvijetlile, ali i kako bi se izbjeglo dodatno produbljivanje postojećih društvenih i političkih podjela.