|Urednik
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) izradio je radnu bilježnicu "Kako raditi, a ne sagorjeti” za prevenciju (povrata) sindroma sagorijevanja, potaknut europskim istraživanjem prema kojem se 35 posto ispitanih često osjeća iscrpljeno na kraju radnog dana.
Kad posao ne završava odlaskom kući
Sve više radnika na rubu sagorijevanja
Posao završi, ali glava ne prestaje raditi. Mobitel je i dalje pri ruci, poruke stižu nakon radnog vremena, rokovi se gomilaju, a ono što je nekada bio izuzetak postaje svakodnevica.
Umor se počinje prihvaćati kao normalan dio života. „Samo da izdržim ovaj tjedan“, pa još jedan, pa još jedan. I upravo tu granica između običnog umora i ozbiljnog problema može postati opasno nevidljiva.
Na problem sve izraženijeg sagorijevanja radnika upozoravaju i stručnjaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), koji su izradili radnu bilježnicu posvećenu sindromu sagorijevanja na radnom mjestu.
Prema podacima iz Europskog telefonskog istraživanja o radnim uvjetima (EWCTS) iz 2024., korištena je nepotpuna mjera simptoma sagorijevanja koja je obuhvatila samo iscrpljenost. Iako takav podatak ne daje potpunu sliku sindroma, autori navode da ipak upućuje na to da sagorijevanje pogađa velik broj radnika i predstavlja ozbiljan izazov suvremenog svijeta rada.
Nije riječ samo o tome da ste umorni
Svjetska zdravstvena organizacija od 2019. godine sindrom sagorijevanja prepoznaje kao profesionalni fenomen povezan s kroničnim stresom na radnom mjestu.
Sagorijevanje se razvija postupno. Ne događa se preko noći, nego kroz dugotrajnu izloženost stresu povezanom s poslom, a posljedice mogu zahvatiti i mentalno i tjelesno zdravlje.
Problem dodatno povećavaju promjene koje su posljednjih godina postale sastavni dio radnog života, digitalizacija, sve intenzivniji rad i sve češća dostupnost radnika izvan službenog radnog vremena.
Drugim riječima, za mnoge radnike radni dan više nema jasnu granicu.
Kad „biti dostupan“ postane način života
Poruka nadređenog navečer. E-mail vikendom. Poziv dok ste na godišnjem. Još jedan zadatak jer „samo vi to možete riješiti“.
Pojedinačno, sve to može izgledati bezazleno. Problem nastaje kada takav način rada postane pravilo.
HZJZ upozorava da radni uvjeti koji uključuju pretjerano opterećenje, nejasne uloge, nedostatak mogućnosti odlučivanja i nedovoljnu podršku mogu povećati rizik za stres, narušiti ravnotežu između poslovnog i privatnog života te pridonijeti razvoju sindroma sagorijevanja.
Zato prevencija nije samo pitanje osobne odgovornosti.
Nije dovoljno radniku reći: „Nauči se nositi sa stresom“
Upravo je to jedna od važnijih poruka nove radne bilježnice.
Radnik može učiti kako postaviti granice, prepoznati vlastite potrebe, brinuti o sebi i potražiti pomoć. Ali ako se pritom ne mijenjaju uvjeti koji su ga do problema doveli, teško je očekivati trajno rješenje.
Koliko je posla?
Ima li radnik pravo reći da ne može više?
Zna li što se od njega očekuje?
Ima li mogućnost odlučivanja?
Može li računati na podršku kolega i nadređenih?
To nisu samo osobna pitanja. To su pitanja organizacije rada.
Kako prepoznati da više nije riječ o običnom umoru?
Radna bilježnica donosi objašnjenja simptoma sagorijevanja, test za samoprocjenu rizika, savjete za prevenciju, tehnike rješavanja problema i načine oporavka.
Važan je i završni dio, izrada osobnog plana brige o sebi.
Prevencija počinje upravo ondje gdje čovjek počne prepoznavati vlastite granice i shvaćati da stalna iscrpljenost nije nešto što jednostavno mora prihvatiti.
A ako stres zbog uvjeta rada dugoročno ostaje intenzivan, autori upozoravaju da i promjena posla može biti važan korak u očuvanju mentalnog zdravlja.
Jer nije svaki odlazak s posla neuspjeh.
Ponekad je to odluka da se sačuva ono što je važnije od plaće, funkcije ili još jednog odrađenog dana: vlastito zdravlje.
Radna bilježnica HZJZ-a „Sindrom sagorijevanja na radnom mjestu“ predstavljena je u listopadu na skupu „Dobrobit radnika u modernim uvjetima rada“, a dostupna je na mrežnim stranicama HZJZ-a.
#Svjetska zdravstvena organizacija (SZO)#sindrom profesionalnog sagorijevanja#HZJZ#Radna bilježnica HZJZ-a „Sindrom sagorijevanja na radnom mjestu“
