Kako postupiti ako netko objavi ili vas ucjenjuje intimnim sadržajem

Sve češće, upravo tako počinju priče žrtava osvetničke pornografije, odnosno zlouporabe snimke spolno eksplicitnoga sadržaja, suvremenog oblika nasilja koji se širi društvenim mrežama i platformama za razmjenu sadržaja.

Kazneno djelo uvedeno u zakon tek od kolovoza 2025.

Objavljivanje intimnih snimki bez pristanka druge osobe postalo je alat za ponižavanje, ucjenu i osvetu. Tek od kolovoza 2025. godine Kazneni zakon FBiH prepoznaje ovu praksu kao kazneno djelo i pruža mogućnost zaštite žrtvama koje su donedavno ostajale same i bez sudske pomoći.

Par mjeseci ranije, odnosno prije kolovoza 2025. godine, ovo kazneno djelo nije postojalo. U Bosni i Hercegovini niste mogli biti krivi ako ste napravili snimku spolno eksplicitnoga sadržaja sa svojim partnerom, a kasnije tu istu snimku poslali prijateljima ili objavili na društvenim mrežama. Žrtve su bile bez sudske zaštite.

Međutim, nakon izmjena i dopuna Kaznenoga zakona FBiH, danas je za postojanje kaznenog djela dovoljno da netko od partnera tu snimku učini dostupnom trećoj osobi. Posebno težak oblik ovoga kaznenog djela jest ako je ta snimka postala dostupna većem broju osoba.

Kazne do pet godina zatvora

Za kazneno djelo “Zlouporaba snimke spolno eksplicitnoga sadržaja” predviđena je kazna zatvora do pet godina ako je snimka postala dostupna većem broju osoba. Ako se na tim snimkama nalazi dijete, predviđena je kazna zatvora u trajanju od jedne do osam godina. U tom slučaju kažnjava se dijeljenje snimki te samo posjedovanje dječje pornografije.

“Kazneno djelo čini onaj tko zlouporabi odnos povjerenja i bez pristanka snimane osobe snimku spolno eksplicitnoga sadržaja učini dostupnom trećoj osobi. Dakle, ta snimka je nastala uz pristanak snimane, osobe ali za osobnu uporabu. Posljedica jest da je tako povrijeđena privatnost žrtve”, objasnio je za portal Jabuka.tv tužitelj Županijskog tužiteljstva Županije Zapadnohercegovačke Josip Aničić.

S obzirom na sve prisutniju umjetnu inteligenciju, zakonom je propisano da će se kazniti i osoba koja izradi snimku spolno eksplicitnoga sadržaja ili preinači postojeću i uporabi je kao pravu.

Ne dirati dokaze prije prijave

Kad žrtva otkrije da su snimke eksplicitnoga sadržaja objavljene, potrebno je da to što prije prijavi policiji ili tužitelju.  

“Pogrešno je raditi bilo što drugo. Česti su slučajevi u praksi kada žrtve same provode istragu i prikupljaju dokaze. To obično završava tako što se ti dokazi na sudu proglase nezakonitim ili nevjerodostojnim i počinitelj bude oslobođen. Ono što se može i treba uraditi jest da se sačuvaju URL-ovi (npr. https://) i naprave snimke zaslona (screenshotovi)”, pojašnjava Aničić.

Dodaje da u fazi prijave, prije nego što se dokazi osiguraju, nije preporučljivo tražiti hitno uklanjanje snimki spolno eksplicitnoga sadržaja s web stranica na kojima su objavljeni.

“Prije svega, neke web stranice neće postupiti po zahtjevu i neće ukloniti te snimke, a ako uklone te snimke, onda nemamo materijalnih dokaza protiv počinitelja. On će vrlo vjerojatno ponovno objaviti te snimke na nekoj drugoj web stranici, tako da ništa nismo dobili”, navodi Aničić.

Podrška i edukacija ključni za prevenciju

Žrtve imaju pravo na psihološku podršku u Centrima za socijalni rad i nevladinim organizacijama koje nude besplatnu podršku i savjetovanje.

“Edukacija svih građana, a posebno djece i maloljetnika, je od velikoga značaja. Kroz edukacije o digitalnoj sigurnosti i privatnosti, djeca uče na koji način zaštititi svoje osobne podatke, kako prepoznati potencijalne prijetnje te kako njihovo ponašanje može utjecati na druge”, istaknuo je Aničić.

Za one koji se osjećaju bespomoćni ili se boje prijaviti ovu vrstu nasilja, Aničić poručuje da upravo time pokazuju snagu.

“Prijavljivanjem digitalnog nasilja pokazujete da ste snažni i da štitite žrtve nasilja. Nitko nema pravo da vas ugrožava na bilo koji način, a pomoć i podrška uvijek postoje”, zaključio je Aničić.

Izvor: bljesak info