|Urednik
Onemogućavanje medijskog praćenja sjednice Gradskog vijeća Zenica ponovno je ukazalo na pokušaje lokalnih vlasti u Bosni i Hercegovini da netransparentno ograniče uvid u svoj rad. Prema Zakonu o slobodi pristupa informacijama i poslovnicima o radu, sjednice općinskih i gradskih vijeća javne su po automatizmu, što znači da su medijski prijenosi i snimanja zakonska obveza, a ne politička povlastica
Nedavni incident u Gradskom vijeću Zenica ponovno je otvorio pitanje transparentnosti lokalne vlasti u Bosni i Hercegovini. Zahtjev da novinar napusti sjednicu, nakon čega je uslijedio prekid rada dok se to ne izvrši, nije izoliran administrativni propust.
Riječ je o izravnom kršenju zakonskih odredbi koje jamče javnost rada lokalnih organa uprave.
Ovakva praksa pokazuje da u mnogim općinskim i gradskim vijećima i dalje vlada pogrešno uvjerenje kako lokalni dužnosnici imaju diskrecijsko pravo odlučivati o tome tko, kada i pod kojim uvjetima može pratiti njihov rad.
Prijenos sjednica je zakonska obveza, a ne politička volja
U javnosti se često postavlja pitanje dopuštaju li općinska i gradska vijeća izravne prijenose sjednica ili za to moraju izdati posebne dozvole. Pravni okvir u Bosni i Hercegovini ne ostavlja prostor za takvu vrstu političke arbitraže. Rad svih lokalnih vijeća temelji se na Zakonu o slobodi pristupa informacijama i pojedinačnim poslovnicima o radu, u kojima je načelo javnosti rada definirano kao temeljni princip.
Sjednice lokalnih vijeća javne su po automatizmu. To znači da su prisustvo medija, audio i video snimanje te izravni prijenosi zadana postavka rada, a ne iznimka koju vladajuća većina može uskraćivati. Institucije nemaju zakonsko uporište za uvođenje internih pravila, tehničkih prijava ili selektivnih akreditacija s ciljem filtriranja medija. Javnost je ta koja vijeću daje legitimitet, a ne obrnuto. Mediji ne trebaju tražiti odobrenje vijeća da bi prenosili sjednicu koja je po zakonu već javna.
Strogi zakonski uvjeti za isključenje javnosti
Poslovnici o radu i zakoni precizno definiraju situacije u kojima se javnost može privremeno isključiti s dijela sjednice općinskog ili gradskog vijeća. Vrata se mogu zatvoriti isključivo kada se raspravlja o:
• Podacima koji su zakonom klasificirani kao državna, vojna ili službena tajna.
• Pitanjima zaštite privatnosti pojedinaca, što uključuje osjetljive podatke o socijalnom statusu građana ili maloljetnicima.
• Komercijalnim i poslovnim tajnama poduzeća, pod strogo utvrđenim zakonskim uvjetima.
Čak i kada je neka od ovih tema na dnevnom redu, predsjedavajući ne može samovoljno prekinuti rad ili udaljiti medije. Da bi se javnost isključila, vijećnici moraju službeno glasovati i donijeti formalnu odluku o zatvaranju sjednice. Svako usmeno udaljavanje novinara izvan ove procedure predstavlja izravno kršenje zakona i zlouporabu položaja.
Odgovornost prema građanima i međunarodni standardi
Na zenički slučaj uskrate medijskih sloboda reagirala je i Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini, podsjećajući da su institucije vlasti dužne osigurati ravnopravan i nediskriminirajući pristup javnim sjednicama, bez obzira na uređivačku politiku medija. OSCE je izričito pozvao lokalne vlasti na osiguravanje otvorenog pristupa kroz izravne prijenose sjednica.
Kada lokalna vlast onemogućava snimanje ili prijenos rada vijeća, ona ne krši samo prava novinara, već izravno uskraćuje pravo građanima da budu informirani o odlukama koje financiraju i koje utječu na njihov svakodnevni život.
Općinska i gradska vijeća nisu privatni saloni političkih stranaka, već javne institucije koje zakonski moraju polagati račune javnosti.
