Kao ključne mjere Arnautović predlaže razmatranje uvođenja obveznog izlaska na izbore te izdavanje posebnih biračkih ID kartica.
Sređivanje biračkih popisa i promjene u odborima
Prema njegovoj ocjeni, Središnji birački popis trenutačno je prenapuhan i ne odražava stvarno stanje na terenu, ponajprije zbog državljana koji imaju važeće dokumente, ali ne žive u zemlji. Kao rješenja navodi uvođenje obveznog glasovanja ili privremeni povratak na sustav aktivne registracije birača uz obvezno izdavanje identifikacijskih kartica..
Arnautović predlaže i promjene u radu tijela za provedbu izbora:
• Sastav biračkih odbora: Predlaže da članovi odbora budu isključivo državni službenici, namještenici i zaposlenici u javnim ustanovama koji primaju plaću iz proračuna.
• Imenovanja povjerenstava: Smatra da bi općinska i gradska izborna povjerenstva trebalo imenovati izravno Središnje izborno povjerenstvo BiH, a njihove bi se naknade isplaćivale iz proračuna SIP-a.
Novi izborni kalendar i spuštanje dobne granice
U pogledu izbornih ciklusa, predloženo je da se lokalni i opći izbori održavaju u istoj godini, ali u različitim terminima – lokalni u travnju, a opći u tradicionalnom terminu prve nedjelje u listopadu.
Jedan od prijedloga odnosi se i na spuštanje dobne granice za ostvarivanje biračkog prava, prema kojem bi mladi s navršenih 16 godina dobili pravo glasa, ali i mogućnost da budu birani, po uzoru na praksu u Austriji i Njemačkoj.
Stroži izborni pragovi i nejednaka vrijednost glasa
Arnautović zagovara i promjenu matematičke formule za dodjelu mandata, predlažući prelazak s formule Sainte-Laguë na d’Hondtovu metodu, uz uvođenje diferenciranih izbornih pragova:
• Pojedinačne stranke: 4 ili 5 posto
• Koalicije dviju stranaka: 6 posto
• Koalicije triju ili više stranaka: 7 posto
Na kraju, upozorio je na problem teritorijalnog ustroja izbornih jedinica u Republici Srpskoj, u kojima se drastično razlikuje broj birača, iako biraju jednak broj zastupnika u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH.
Kao primjer naveo je izbornu jedinicu 1b (banjalučka regija) s upisanih 570.725 birača i izbornu jedinicu 3b (trebinjska regija) s 296.496 birača.
Naglasio je da takve razlike narušavaju ustavno načelo jednake vrijednosti svakog glasa te pozvao na sadržajnu raspravu o reformi izbornog sustava u BiH.