Prema najnovijem istraživanju SAFE-a o pristupu financiranju, tvrtke predviđaju rast prodajnih cijena od 3,5 posto u sljedećih 12 mjeseci, u odnosu na 2,9 posto u prethodnom ciklusu.
Istodobno, očekivani rast ulaznih troškova porastao je na 5,8 posto, s prethodnih 3,6 posto.
ESB to smatra značajnim.
ESB je primijetio da su tvrtke koje su sudjelovale u anketi nakon 28. veljače, kada je započeo sukob s Iranom, izrazile znatno veće pritiske na cijene i troškove, što sugerira izravan utjecaj geopolitičkih događaja na poslovna očekivanja.
„Inflacijska očekivanja za jednogodišnje razdoblje također su porasla - na tri posto, s prethodnih 2,6 posto, dok su projekcije za tri i pet godina ostale stabilne“, izjavila je Europska središnja banka.
Istraživanje, provedeno između 19. veljače i 1. travnja, dolazi neposredno prije nove odluke ESB-a o kamatnim stopama, koja se očekuje u četvrtak, 30. travnja, i smatra se važnim pokazateljem mogućih posljedica sukoba na Bliskom istoku.
Rastuće cijene energije
Rast cijena energije već potiče inflaciju i negativno utječe na ekonomsko raspoloženje u Europi, iako su srednjoročni učinci još uvijek neizvjesni.
Međutim, ESB je već signalizirao da bi ovaj tjedan mogao zadržati kamatne stope nepromijenjenima, ali ekonomisti i investitori sve više očekuju njihovo povećanje u lipnju.
Ono što su tvrtke iz eurozone također izvijestile jest rast kamatnih stopa na kredite i ostalih troškova financiranja, uz stabilnu potražnju za kreditima i blago smanjenu dostupnost.
Hoćemo li imati visoku inflaciju barem sljedeće godine?
Ono što nas zanima je kako će novi sukob u Iranu i poremećaji u lancima opskrbe naftom diljem svijeta dugoročno utjecati na Bosnu i Hercegovinu, odnosno hoćemo li imati visoku inflaciju barem u sljedećoj godini?
Znajući da su se u prethodnom razdoblju sve negativne stvari iz Europske unije prelile na Bosnu i Hercegovinu, ne možemo biti optimistični.
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Istočnom Sarajevu, za "Nezavisne novine" kaže da je šok ponude uzrokovan rastom cijena sirove nafte zbog prekinutih transportnih ruta izazvao inflacijski šok u svim zemljama EU.
„Zbog posljedičnog povećanja cijena kao posljedice prilagodbe novonastaloj situaciji, došlo je do pritiska na rast plaća kako bi se ublažio erodirajući učinak inflacije na kupovnu moć. To je dovelo do povećanja troškova rada i poslodavci su se suočili s izborom smanjenja vlastite dobiti ili povećanja cijena“, ističe Mlinarević.
Prema njegovim riječima, kratkoročno većina može privremeno sporije podizati cijene zbog cjenovne elastičnosti potražnje, dok dugoročno ta strategija nije moguća.
„Iz tog razloga, ako se problemi s opskrbnim lancima nastave, logično je očekivati značajniji porast prodajnih cijena. U BIH, kao rezultat uvezene inflacije i sličnih trendova na tržištu rada, treba očekivati isti scenarij“, zaključio je Mlinarević.
