Iran će svaki barel nafte prevezen kroz Hormuški prolaz naplaćivati u kriptovaluti?

Hamid Hosseini, glasnogovornik Unije izvoznika nafte, plina i petrokemijskih proizvoda Irana, rekao je za Financial Times da Iran želi naplaćivati takse svakom tankeru koji prolazi te provjeravati svaki brod.

“Iran mora pratiti što ulazi i izlazi iz moreuza kako bi se osiguralo da se ova dva tjedna ne iskoriste za prebacivanje oružja. Sve može proći, ali procedura će trajati za svaki brod, a Iran ne žuri”, rekao je Hosseini, čije udruženje blisko surađuje s državom.

Odluke o uslovima prolaska kroz moreuz donosi Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost Irana. Hosseinijeve izjave sugeriraju da će Iran zahtijevati da svi tankeri koriste sjevernu rutu uz njegovu obalu, što otvara pitanje da li će brodovi povezani sa zapadnim ili zaljevskim državama biti spremni riskirati tranzit.

Hosseini je rekao da svaki tanker mora emailom obavijestiti vlasti o svom teretu, nakon čega će Iran obavijestiti o iznosu takse koja se plaća u digitalnim valutama.

Dodao je da tarifa iznosi jedan dolar po barelu nafte, te da prazni tankeri mogu prolaziti bez naknade.

“Kada email stigne i Iran završi procjenu, brodovima se daje nekoliko sekundi da plate u bitcoinu, čime se osigurava da ih se ne može pratiti ili zaplijeniti zbog sankcija”, rekao je Hosseini.

Tankeri u Zaljevu su u srijedu primili radio poruku upozorenja da će biti meta vojnih udara ukoliko prethodno ne dobiju odobrenje iranskih vlasti.

“Ako bilo koji brod pokuša proći bez dozvole, bit će uništen”, navodi se u poruci na engleskom jeziku, prema snimku koji je podijeljen s FT-om.

Sudbina tranzita kroz moreuz jedno je od najtežih pitanja s kojima se suočavaju pregovarači dok pokušavaju privremeno primirje pretvoriti u dugotrajan mir, pri čemu se iranska želja da zadrži utjecaj nad ovim ključnim plovnim putem sukobljava sa snažnim protivljenjem američkih saveznika u Zaljevu.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je u utorak navečer da je primirje uvjetovano “potpunim, trenutnim i sigurnim otvaranjem Hormuškog moreuza od strane Islamske Republike Iran”, prema objavi na društvenim mrežama.

Saopćenje Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost Irana navodi 10 točaka koje čine osnovu pregovora sa SAD-om, uključujući novi “protokol za siguran prolaz” kroz moreuz u koordinaciji s iranskim oružanim snagama.

Zapadni brodovlasnici su u srijedu rekli da zauzimaju oprezan pristup dok čekaju detalje o tome kako i da li će moreuz ponovo biti otvoren, pri čemu trenutno nijedan brod ne pokušava prolaz osim dva povezana s Iranom.

Maersk, druga najveća brodarska kompanija na svijetu, saopćila je da “hitno radi” na razjašnjenju uvjeta.

“Primirje može stvoriti prilike za tranzit, ali još ne pruža potpunu sigurnost u pomorskom prometu”, navela je kompanija, dodajući da će nastaviti s “opreznim pristupom” i da zasad ne mijenja konkretne usluge.

Dopuštanje Iranu da nastavi kontrolirati ovaj ključni plovni put vjerovatno će biti neprihvatljivo za zaljevske države, uključujući Saudijsku Arabiju, Katar i UAE.

To također otvara pitanja za Opec+, grupu proizvođača nafte, pri čemu analitičari upozoravaju da bi davanje kontrole Iranu nad Hormuzom moglo suštinski promijeniti odnos snaga unutar organizacije, dajući Teheranu potencijalni veto nad izvozom rivalskih članica.

Ali Shihabi, komentator blizak saudijskom kraljevskom dvoru, rekao je da će kraljevina zahtijevati “nesmetan” pristup globalnim tržištima.

“Dozvoliti Iranu bilo kakav oblik kontrole nad moreuzom bila bi crvena linija. Prioritet mora biti nesmetan prolaz kroz moreuz”, rekao je Shihabi.

U srijedu je ključni saudijski naftovod Istok–Zapad, koji kraljevina koristi za preusmjeravanje izvoza prema Crvenom moru, pogođen dronom, prema izvorima upoznatim sa situacijom, unatoč primirju.

Prema posljednjim podacima oko 175 milijuna barela sirove i prerađene nafte trenutno je ukrcano na 187 tankera u Zaljevu, koji bi sada mogli početi kretanje, ovisno od situacije u moreuzu.

Direktori iz industrije procjenjuju da između 300 i 400 brodova čeka da napusti Zaljev čim prolaz bude siguran, pri čemu je jedan situaciju opisao kao “parking”.

Nekoliko trgovaca smatra da će situacija narednih dana ličiti na sustav razvijen u protekla dva tjedna, u kojem se manjem broju brodova koje Iran odobri dozvoljava prolaz određenom rutom.

Tijekom sukoba to se uglavnom odnosilo na brodove koji su ranije poslovali s Iranom i nisu bili povezani sa SAD-om, Izraelom ili zaljevskim državama koje su pružale logističku podršku napadima.

Martin Kelly, direktor savjetovanja u pomorskoj obavještajnoj grupi EOS Risk, rekao je da “nema šanse” da se zaostatak brodova koji čekaju izlazak riješi u roku od dva tjedna.

Prema njegovim riječima, kroz moreuz bi dnevno moglo prolaziti oko 10 do 15 brodova, jer je proces “prilično dugotrajan”, što je značajan pad u odnosu na 135 brodova dnevno prije rata.

Izvor: klix.ba