Hormuški prolaz ostaje praktično zatvoren za gotovo sav promet osim za brodove povezane s Iranom, dok sukob na Bliskom istoku ulazi u drugi tjedan.
Naftna tržišta reagirala su na komentar američkog predsjednika Donalda Trumpa da će se rat s Iranom završiti “vrlo brzo” velikom rasprodajom, zbog čega su referentne cijene nafte pale za više od 10 posto, prije nego što su u utorak ujutro djelimično nadoknadile gubitke. Međutim, brodarske kompanije, s obzirom na rizik za ljude i plovila, zauzele su mnogo oprezniji pristup.
U posljednja 24 sata ulazni promet u Perzijski zaljev praktično je bio zaustavljen. Zabilježeni izlazni pokreti ograničeni su na dva broda za rasuti teret i mali broj plovila povezanih s Iranom, uključujući jedan supertanker, jedan kontejnerski brod i jedan brod za rasuti teret, prema podacima o praćenju plovila koje je prikupio Bloomberg.
Trenutno je teško održavati realnu sliku pomorskog prometa u stvarnom vremenu zbog ometanja signala i isključenih transpondera. Podaci o praćenju trenutno pokazuju veliki broj neuobičajenih pozicija i brzina plovila.
Brodovi koji napuštaju Zaljev možda počinju emitirati točne pozicije tek kada se dovoljno udalje od visokorizičnog područja.
To znači da lokacije mnogih brodova mogu ostati skrivene i ponovo se pojaviti na satelitskim podacima tek nekoliko dana kasnije. Oni koji ulaze u zonu sukoba također mogu držati transpondere isključene. Zbog toga bi povijesni podaci o prolascima mogli naknadno porasti.
U posljednja 24 sata nije zabilježen nijedan brod koji je ušao u Perzijski zaljev. Unatoč povremenim uspješnim prolascima, većina brodova u industriji i dalje je zaglavljena s obje strane moreuza dok se ne obnovi pomorska sigurnost.
Promet kroz kanal praktično je zaustavljen nakon nekoliko napada na trgovačke brodove, dok je Iran uzvraćao na američke i izraelske udare. Aktivnosti projektila i dronova i dalje predstavljaju kritičan rizik za sva plovila u blizini.
S obzirom na to da se brodovi mogu kretati bez AIS signala dok se dovoljno ne udalje od Hormuza, automatski signali o poziciji prikupljani su na širem području koje obuhvaća Omanski zaljev, Arapsko more i Crveno more kako bi se detektirali oni koji su možda napustili ili ušli u Perzijski zaljev.
Kada se identificiraju mogući prolazi, povijest signala se analizira kako bi se utvrdilo da li kretanje izgleda stvarno ili je rezultat tzv. spoofinga – elektronskog ometanja koje može lažno prikazati poziciju broda.
Neki prolazi možda nisu otkriveni ako brodovi još nisu ponovo uključili transpondere. Tankeri s naftom povezani s Iranom često plove iz Perzijskog zaljeva bez emitiranja AIS signala sve dok ne stignu do Malajskog moreuza, otprilike deset dana nakon prolaska pored Fujairaha. Drugi brodovi možda primjenjuju sličnu taktiku i neće se pojaviti na ekranima za praćenje još nekoliko dana.
Izvor: klix.ba
