
Sedam mjeseci do početka predizborne kampanje za Opće izbore u BiH, ni HDZ BiH ni stranke “petorke” (HDZ 1990, HNP, HDS, HSS i HRS) još uvijek nemaju kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Ali tu je Komšićev DF – Slaven Kovačević, gubitnik u tužbi protiv Bosne i Hercegovine pred Europskim sudom za ljudska prava, koji je nekada bio Srbin, pa Hrvat, dok je Bosnu i Hercegovinu tužio kao nacionalno neopredijeljenu. Čovjek koji mijenja nacionalnost ovisno o prilikama za stjecanje utjecaja računa, kao i njegov politički šef, na glasove Bošnjaka, kako bi naslijedio Komšića kao hrvatski član Predsjedništva.
Kako se bliži mjesec svibanj, vrijeme raspisivanja izbora, sve je manje vremena za izmjene Izbornog zakona, bez kojih Hrvati po peti put prijete preglasavanjem u izboru hrvatskog predstavnika na čelo države. Šanse da se to pokuša spriječiti veće su ako se hrvatske stranke pojave sa zajedničkim kandidatom, iako, kako se pokazalo u proteklih 20 godina, ni to nije dovoljno jamstvo, s obzirom na to da su Bošnjaci u Federaciji četiri i pol puta brojniji od Hrvata, da se to neće dogoditi. Predsjednik HDZ-a BiH, Dragan Čović, već je potvrdio da se neće kandidirati. Rekao je da će stranka imati ime kandidata u ožujku, napominjući da će se raditi o “mlađoj osobi”. Hrvatski, uvjetno rečeno, oporbeni blok također je najavio svog kandidata za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, ali su i oni spremni, kako tvrde, postići dogovor s HDZ-om o zajedničkom, nestranačkom kandidatu.
Trebaju li dva hrvatska bloka izaći s dva kandidata ili još nije vrijeme za pluralizam, pronaći jednu osobu koju bi podržale obje stranke ili bi hrvatska oporba trebala podržati kandidata jače stranke – HDZ-a BiH, te koje kvalitete bi taj kandidat trebao imati, pitao je Croatian Media Service neke od vodećih hrvatskih novinara i analitičara u BIH.
Vasilj: Ostavite stare svađe po strani
Ako ostanu trenutna izborna pravila koja omogućuju novu uzurpaciju u okrnjenom Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, kandidat bi trebao biti zajednički, odnosno kandidat HNS-a Bosne i Hercegovine, smatra urednik Kompasa RTV Herceg Bosne, Miroslav Vasilj.
-Ovo bi trebala biti osoba koja bi mogla okupiti veliki broj stranaka, ali i minimizirati raskol između HDZ-a i petorke na toj razini. Sve drugo vodi u potpunu avanturu, s obzirom na to da se dio političkog Sarajeva priprema za novu uzurpaciju. Peta uzurpacija u okrnjenom Predsjedništvu pretvorila bi Hrvate u BiH kao naciju u političku lešinu, upozorava Vasilj.
Napominje da postoje vremena, trenuci i krize kada se stvaraju velike koalicije i kada se stare svađe ostavljaju po strani.
– Ovo je takvo vrijeme. Ne mislim na klasičnu veliku koaliciju opisanu u politologiji, već na podršku zajedničkom kandidatu za Predsjedništvo. Pred nama su četiri godine pune neizvjesnosti, ne samo na globalnoj razini, već i ovdje u Bosni i Hercegovini. Na stol bi mogli doći i Izborni zakon i novi teritorijalni ustroj Bosne i Hercegovine, smatra sugovornik HMS-a.
Kandidat prema Ben Gurionovim kriterijima
Na pitanje koje kvalitete treba imati zajednički kandidat za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, prof. dr. sc. Miroslav Vasilj kaže da bi trebao biti prihvatljiv HDZ-u, Petorki i drugim strankama u HNS-u, “da politički razmišlja, govori strane jezike i ima sve ostale kvalitete koje se traže od nekoga tko će biti član Predsjedništva”.
– Kada su osnivača Države Izrael, Davida Ben Guriona, pitali koje su osobine dobrog političara, odgovorio je: “da ne laže, da ne govori loše o drugim ljudima, a kad pokuca, smisli dobru ideju”. Ni te osobine ne treba zanemariti. Međutim, preduvjet za zajedničkog kandidata je razgovor ključnih političkih aktera na hrvatskoj stranačkoj sceni u Bosni i Hercegovini. I neka iz tih razgovora proizađe ime kandidata, predlaže Vasilj.
Ako se nekim čudom dođe do promjena izbornih pravila koje bi omogućile hrvatskom biračkom tijelu da izabere člana Predsjedništva, onda, napominje, moglo bi biti desetaka kandidata.
-Neka se u djelo provede stara izreka “dva Hrvata – tri stranke”. Kao nikad prije, za hrvatsku politiku u Bosni i Hercegovini vrijedi izreka iz antičke Grčke – “Ne možemo birati vanjske okolnosti, ali uvijek možemo birati kako ćemo na njih odgovoriti”, zaključuje sugovornik HMS-a
Krešić: Neprimjereno licitiranje s imenima
Novinar Večernjeg lista Zoran Krešić podsjeća da je izmjena Izbornog zakona ključna kako bi se osigurala prava legitimnih političkih predstavnika svih naroda, a posebno Hrvata, u Bosni i Hercegovini.
-Smatram da bi bilo ponižavajuće razmišljati o predlaganju kandidata koji možda zadovoljava kriterije drugih naroda, ali nije dorastao standardima Hrvata. Legitimnost političkog predstavnika mora biti temeljna, jer samo na taj način možemo osigurati da će političke odluke odražavati stvarne interese hrvatskog naroda, rekao je Krešić za Hrvatski medijski servis.
Imena kandidata, po njegovu mišljenju, ne bi trebala biti predmet rasprave dok se ne izmijeni Izborni zakon, jer trenutni sustav ne osigurava poštivanje prava i dostojanstva Hrvata.
– Tek kada izborni zakon definira jasnu legitimnost, bit će moguće donositi poštene i odgovorne odluke. Licitiranje imenima, poput pucanja iz divljači, potpuno je neprimjereno i umanjuje ozbiljnost političkog odlučivanja. Političke funkcije nisu predmet igara ili pregovora, već stvar prava i dostojanstva svakog naroda, kaže.
Vidović: Zajedničkog kandidata treba izabrati na referendumu
S obzirom na to da nisu usvojene izmjene izbornog zakona koje bi omogućile izbor legitimnog hrvatskog kandidata bez rizika od preglasavanja, politolog Danijel Vidović smatra da bi međusobni dogovor stranaka članica HNS-a o imenovanju jednog kandidata bio čin političke mudrosti.
-Ako se, međutim, iz nekog razloga ne mogu dogovoriti, bilo bi mudro da predlože vlastite kandidate između kojih bi se na referendumu koji organizira HNS izabrao zajednički kandidat za mjesto hrvatskog člana Predsjedništva BiH, predlaže Vidović.
Po njegovu mišljenju, referendum, uz prethodno dogovorena pravila, mogao bi se organizirati na nekoliko načina, korištenjem modernih tehnologija u kombinaciji s uobičajenim izbornim metodama, a glasovanje bi se organiziralo u jedinicama lokalne samouprave (gradovima, općinama i mjesnim zajednicama) s hrvatskom većinom.
-U onim područjima gdje su Hrvati izrazita manjina, u suradnji s lokalnim stranačkim odborima i udrugama građana, mogle bi se organizirati skupštine birača, a u taj proces svakako treba uključiti i hrvatsku dijasporu, precizira.
Ovakav tip izbora, prema Vidoviću, predstavljao bi čin istinske političke zrelosti.
– Vjerojatno će se pojaviti argument da nema dovoljno vremena za organizaciju takvog referenduma. To je otegotna okolnost, ali u digitalnom dobu moguće je pronaći kvalitetan, transparentan i zadovoljavajući način provedbe takvog referenduma. Ključno je pitanje postoji li za to politička volja ili ne?, naglašava.
Gudelj: Ne gušite politički pluralizam
Urednik portala Dnevnik.ba i emisije Fokus RTV Herceg Bosna, Jurica Gudelj, smatra da bi potencijalni zajednički kandidat trebao biti politički iskusna osoba, koju hrvatska javnost već prepoznaje kao političkog aktera i sposobnu nositi se sa svim izazovima koje dužnost hrvatskog člana Predsjedništva nosi. Također, dodaje, ta osoba trebala bi imati iskustva u međunarodnim odnosima.
-Ne mislim, međutim, da je imperativ imati zajedničkog kandidata jer to guši politički pluralizam. Stranke petorke imaju pravo predložiti vlastitog kandidata bez obzira na opasnost od još jednog preglasavanja hrvatskog naroda. To samo dodatno naglašava potrebu za reformom Izbornog zakona kako jedan narod ne bi birao političke predstavnike za drugi. Također, HDZ BiH, kao najjača stranka, ima puno pravo predložiti vlastitog kandidata i tražiti od petorke da podrži tog kandidata bez ikakvih posebnih uvjeta, kaže Gudelj.
Nakon izbora, hrvatsko biračko tijelo, prema riječima sugovornika HMS-a, svakako očekuje korektnu suradnju hrvatskih stranaka u skladu s postignutim izbornim rezultatima.
-Zapravo, treba učiniti sve što je moguće kako bi se postigla što veća izlaznost hrvatskog biračkog tijela kako bi se izborne prijevare kojima su Hrvati izloženi desetljećima učinile što nemogućima, ističe Gudelj.
Izvor: Dnevnik.ba

SARAJEVO - Predstojeći izbori, koji će se održati 4. listopada, donijet će određene novine, između ostalog, da se glasanje više neće obavljati upisivanjem X-a, već bojanjem kruga.
7. svi 2026.
Pročitaj više
Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine (HSP BiH) uputila je otvoreno pismo Vladi Republike Hrvatske i premijeru Andreju Plenkoviću s pozivom na hitnu reakciju zbog kandidature Slavena Kovačevića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Iz HSP-a BiH zahtijevaju preispitivanje Kovačevićeva državljanstva, optužujući ga za manipulaciju nacionalnim identitetom i ugrožavanje ustavnog poretka te prava hrvatskog naroda na legitimno predstavljanje.
7. svi 2026.
Pročitaj više
Zdenko Lučić , zajednički kandidat hrvatske oporbene Petke za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u svom prvom intervjuu nakon službene potvrde kandidature za Hercegovina.info govorio je o tome kako je ušao u utrku, odnosu s HDZ-om BiH, protivnicima, podršci obitelji, ratnom putu, pravosuđu, OHR-u i viziji Bosne i Hercegovine.
7. svi 2026.
Pročitaj više
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) danas će , 7. svibnja, donijeti Odluku o raspisivanju i održavanju Općih izbora u Bosni i Hercegovini 2026. godine.
7. svi 2026.
Pročitaj više