|Urednik
Dok Helez traži rekordne milijune, struka poručuje da iza njega ostaju samo afere i obmane
SARAJEVO – Društvenim mrežama munjevito se širi val ogorčenja zbog viralnog videoisječka u kojem se problematizira politički angažman i učinak aktualnog državnog ministra obrane Zukana Heleza. U javnom prostoru pokrenuta je oštra rasprava o tome što je uopće za njega zastupnički mandat u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, najvišem zakonodavnom tijelu države, a odgovor koji se navodi izazvao je lavinu kritika: "8.000 maraka primanja, šta, to je kao penzija".
Ova izjava pokrenula je stotine komentara u kojima građani, ali i stručna javnost, sve glasnije svode bilancu njegovog mandata. Prevladavajući zaključak jest da Helez Bosni i Hercegovini u svom ministarskom djelovanju nije donio apsolutno ništa dobro.
Župljanin: „Radio je protiv BiH, pamtit će se po dolijevanju ulja na vatru“
Komentirajući njegov rad, sigurnosni stručnjak Slobodan Župljanin otvoreno ističe da Helez tijekom protekle četiri godine nije donio ništa korisno sa svoje ministarske pozicije.
– Sve što je radio, radio je protiv BiH i uz njega se vežu brojne afere, laži, manipulacije i obmane. Dijelio je ljude, u Oružane snage uvodio vjerski fanatizam te prijetio dronovima i haubicama – naglasio je Župljanin, dodajući da će Helez u povijesti ostati zapamćen kao netko tko je stalno dolijevao ulje na vatru.
Iako će nakon što je na općim izborima osvojio više od 17.000 glasova prijeći u klupe Parlamentarne skupštine BiH, stručnjaci procjenjuju da će njegov budući utjecaj tamo biti znatno manji i prilično potkopan u usporedbi sa štetom koju je već prouzročio s ministarske pozicije.
Golemi proračunski apetit u odlasku
Dok javnost i struka opravdano kritiziraju nulti učinak njegove politike, iz Ministarstva obrane BiH u tehničkom mandatu stižu frapantni financijski zahtjevi.
Oni zorno prikazuju razmjer trošenja javnog novca bez ikakvog pokrića u stvarnim rezultatima.
Naime, Helezovo ministarstvo je u Dokumentu okvirnog proračuna (DOP) za predstojeću godinu zatražilo rekordan proračunski iznos od čak 715,1 milijun KM.
Analiza ovog višemilijunskog zahtjeva pokazuje da se najveći pritisak na proračun uopće ne odnosi na prijeko potrebnu modernizaciju opreme ili poboljšanje uvjeta rada na terenu, već prvenstveno na održavanje skupe administracije.
Više od polovice ukupno traženog iznosa – točnije 316,3 milijuna KM – planirano je isključivo za bruto plaće i naknade zaposlenih. Kada se tome pribroje i naknade troškova zaposlenih u iznosu od 116 milijuna KM, jasno je da aparat troši golema sredstva na vlastiti komfor.
Ono što dodatno zabrinjava jest činjenica da su ovi zahtjevi drastično veći u odnosu na limite koje je odobrilo Ministarstvo financija i trezora BiH, a koji iznose 397,3 milijuna KM. Helezov resor tako traži čak 317,7 milijuna KM iznad odobrenog praga, pravdajući to potrebama za operativnost, dok analitičari upozoravaju da je riječ o nerealnim apetitima političara u odlasku.
Duboki jaz između političke elite i stvarnosti
Dok Ministarstvo obrane inzistira na povijesno visokim iznosima, javnost s pravom povlači paralelu s Helezovim ležernim viđenjem standarda i primanja u Bosni i Hercegovini.
U zemlji u kojoj prosječni umirovljenici preživljavaju s nekoliko stotina maraka mjesečno, usporedba zastupničke plaće od 8.000 KM s „mirovinom“ ogolila je potpunu otuđenost i nedostatak empatije političkih dužnosnika prema ekonomskoj stvarnosti u kojoj građani žive.
Kritike da iza zvučnih izjava i milijunskih zahtjeva ne stoje nikakve konkretne reforme niti dobrobit za državu i njezine stanovnike, dobile su svoj puni zamah upravo kroz ovaj najnoviji javni istup.
Dokument okvirnog proračuna sada se nalazi pred Vijećem ministara BiH.
No, bez obzira na konačnu odluku o raspodjeli milijuna, politički rezime Zukana Heleza u očima javnosti već je zapečaćen kao razdoblje velikih troškova, dubokih podjela i nikakvih stvarnih rezultata.
