Gradnja autoceste kroz Hercegovinu otkrila značajne arheološke tragove iz antike

“Izdvajaju se po tome što su se u njih vršili ukopi višekratno i najvjerojatnije su pripadale jednoj užoj ili široj obitelji koji su tu sahranjivali svoje pokojnike.“

Objasnio je da su pronađeni metalni dijelovi nošnje, srebrni nakit i ulomci oružja navalnog karaktera, a najviše kopalja te ulomci fine keramike koji svjedoče o razdoblju od četvrtog do prvog stoljeća prije Krista, vremenu koje se podudara s osnivanjem grčkih kolonija na srednjojadranskom prostoru.

“Druga faza aktivnosti su sustavna arheološka iskopavanja. Investitor JP Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine, sukladno Zakonu o zaštiti i korištenju kulturno-povijesne baštine, dužan je osigurati potrebna sredstva i vrijeme za njihovu provedbu. Istraživanja se provode putem javnih natječaja koje raspisuje Federalno ministarstvo kulture i sporta, koje je poveznica između investitora i izvođača radova, što pokazuje da sustav ovdje na terenu funkcionira.“

Daorsi a ne Iliri

Tomas je objasnio kako je na ovom prostoru riječ o narodu Daorsa, koji se tradicionalno smješta na područje donjeg toka Neretve, osobito na njezinu lijevu obalu, te čije se središte, Daorson, nalazi svega petnaestak kilometara od istraživanog lokaliteta. Istaknuo je kako se ta zajednica u širem smislu može ubrajati u ilirski korpus, ali da je pogrešno etnički je poistovjećivati s općim pojmom Ilira, budući je taj naziv u modernoj historiografiji često korišten kao administrativna i politička oznaka preuzeta iz rimskog Ilirika, a ne kao precizna etnička kategorija.