Dok su ukupni krediti domaćim sektorima na kraju listopada 2025. godine iznosili 28,02 milijarde KM i u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je povećanje kredita od 226,6 miliona KM, dotle je kreditni rast kod sektora stanovništva registrovan za 161,2 miliona KM.
Prema podacima Centralne banke BiH, čak, 1,48 milijardi maraka iznosi godišnji rast kredita registrovan kod sektora stanovništva.
U tom kreditnom zaduženju građana dominiraju nenamjenski potrošački krediti, ali i stambeni.
Da građani žive od mjeseca do mjeseca i da značajan broj njih ulazi u dugovanja po tekućem računu, potvrđuje nam ekonomski stručnjak, Draško Aćimović.
– U suštini nenamjensko ili kartično kreditiranje tekućih potreba je izuzetno skupo za građane, jer su to najveće kamate. Nažalost, uglavnom, građani su prisiljeni zbog niskih primanja i ogromnih cijena hrane, ali i svega ostalog, ukratko, rastućih troškova života da na taj način pokušavaju doći do kraja mjeseca -govori Aćimović za „Dnevni avaz“.
Upozorava da bi građani u vezi s potrebama za nenamjenskim potrošačkim kreditima trebali biti na oprezu, upravo, zbog kamatnih stopa koje su značajno više u odnosu na druga kreditiranja.
– To je jako nepovoljno, a oni koji posežu za takvom vrstom kredita i kojih je, nažalost, sve više samo se vrte ukrug i to onaj negativni, jer se u konačnici njihova primanja samo smanjuju – objašnjava Aćimović.
Također, ukazuje na to da je drugi dio ukupnog kreditiranja stanovništva koji se odnosi na stambene kredite, zapravo, vezuje za psihološki momenat.
– To je već viđeno u mnogim zemljama svijeta, pa sada i u BiH. Dakle, radi se o tome da građani strahuju da će cijene nekretnina biti sve više, pa posežu za kupovinom, po cijenama koje su apsolutno neprihvatljive, čak i za one s boljim primanjima – navodi Aćimović.
Godišnji rast kredita registrovan je i kod privatnih poduzeća za 777,2 miliona KM, kod vladinih institucija za 90,4 miliona KM, nefinansijskih javnih preduzeća za 184,1 milion KM i kod ostalih domaćih sektora za 116,2 miliona KM.
Smanjenje kreditnog rasta na mjesečnom nivou zabilježeno je kod privatnih preduzeća za 8,8 miliona KM i kod ostalih domaćih sektora za 1 milion KM.
Izvor. dnevni avaz

Grad Široki Brijeg nastavlja s razvojem industrijske infrastrukture kroz daljnje opremanje Industrijske zone Knešpolje i pripreme za otvaranje nove gospodarske zone u Buhovu, potvrdio je gradonačelnik Ivo Pavković.
21. lip 2026.
Pročitaj više
Njemački automobilski div Volkswagen suočava se s rastućim izazovima zbog globalnih kriza, američkih carina i sve jače konkurencije na kineskom tržištu. Uprava kompanije poručuje da će se program smanjenja troškova morati dodatno intenzivirati kako bi se očuvala konkurentnost.
19. lip 2026.
Pročitaj više
Postizanje okvirnog sporazuma između Sjedinjenih Američkih Država i Irana te najave ponovnog otvaranja Hormuškog moreuza već su utjecali na svjetsko tržište nafte, a stručnjaci smatraju da bi posljedice uskoro mogle osjetiti i vozači u Bosni i Hercegovini.
16. lip 2026.
Pročitaj više
Privatna visoka učilišta u Bosni i Hercegovini prošle su godine ostvarila više od 57 milijuna KM prihoda i preko 8,6 milijuna KM dobiti, pokazuju financijska izvješća.
16. lip 2026.
Pročitaj više