|Redakcija
Finska, koja je godinama na vrhu ljestvice najsretnijih zemalja svijeta, suočava se s ozbiljnim gospodarskim problemima. Rast javnog duga, visoka nezaposlenost i sve veći pritisak na državni proračun natjerali su vlasti da pripreme nove mjere štednje, a najveća je neizvjesnost koliko će teret krize osjetiti građani.
Javni dug Finske u drugom tromjesečju 2026. dosegnuo je 90,3 posto bruto domaćeg proizvoda, dok je prije pandemije iznosio oko 65 posto. Država već godinama troši više nego što prihoduje, a situaciju dodatno otežavaju starenje stanovništva, spor gospodarski rast i veći izdaci za obranu nakon ruske invazije na Ukrajinu. Zbog prekida energetskih veza s Rusijom porasli su i troškovi nabave energije.
Europska unija zbog prekomjernog proračunskog deficita zahtijeva od Helsinkija da smanji zaduživanje, a rok za usklađivanje s propisanim pravilima postavljen je do kraja 2028. godine. Vlada premijera Petterija Orpoa već je najavila velike uštede, no ekonomisti upozoravaju da bi sljedeća vlada mogla morati pronaći dodatnih osam do 11 milijardi eura. Rasprava se zato sve više usmjerava na budućnost socijalnih naknada, zdravstvenih usluga i mirovinskog sustava.
Pritisak na gospodarstvo pojačava i tržište rada. Nezaposlenost je u kolovozu iznosila 10,3 posto, dok je među mladima dosegnula čak 23,3 posto. Ekonomisti upozoravaju da bi nova smanjenja javne potrošnje mogla dodatno oslabiti kupovnu moć građana, osobito zato što je velik dio stanovništva zaposlen u javnom sektoru. Dok premijer Orpo zagovara uštede bez povećanja poreza, socijaldemokrati smatraju da bi dio tereta trebalo rasporediti i kroz porezne mjere.
Istodobno, Finska povećava ulaganja u obranu. Vojni izdaci porasli su posljednjih godina, a vlada planira njihovo daljnje povećanje na 3,2 posto BDP-a. Dodatni rizik predstavljaju visoke cijene energenata povezane s ratnim sukobima, koje bi, upozorava središnja banka, mogle usporiti gospodarski rast i potaknuti inflaciju. Među rijetkim pozitivnim signalima ističe se izvoz, posebno u metalnoj i brodograđevnoj industriji, čiji bi rast mogao pomoći oporavku gospodarstva.
Unatoč problemima, financijska tržišta zasad nisu ozbiljnije kažnjavala Finsku zbog rasta duga, a njezine državne obveznice i dalje se smatraju relativno sigurnim ulaganjem. Ipak, dugotrajan rast cijena nafte, nova eskalacija sukoba s Rusijom ili šira dužnička kriza u Europi mogli bi promijeniti tu sliku. Kako navodi Deutsche Welle, pred Finskom je razdoblje u kojem će morati pronaći ravnotežu između fiskalne stabilnosti, obrambenih potreba i očuvanja životnog standarda građana.
