Europa pred novim toplinskim valom

Prema Klugeu, činjenica da je na sastanku bilo 130 sudionika potvrđuje da se ekstremne vrućine počinju tretirati kao zdravstvena kriza, a ne samo kao vremenska prognoza.

„Odgovori država pokazali su stvarni napredak, ali i propuste koje si jednostavno ne možemo priuštiti. Nacionalni akcijski planovi za obranu od vrućine doslovno spašavaju živote. Zemlje koje ih imaju reagirale su brzo i koordinirano“, istaknuo je Kluge, navodeći primjere Italije koja prati smrtnost u 45 gradova i prima podatke u stvarnom vremenu.

Naveo je i primjer Španjolske, koja surađuje s medijima na komunikaciji rizika, te Austrije, Belgije i Francuske, koje su uspješno rasteretile zdravstveni sustav.

Međutim, Kluge je upozorio na poraznu činjenicu i najveći propust u cijeloj priči.

"Najalarmantniji propust je da čak ni polovica zemalja europske regije nema nacionalni akcijski plan za zaštitu zdravlja od ekstremnih vrućina. Mnogi ljudi još uvijek ne prepoznaju da su osobno u opasnosti, čak ni kada se aktivira crvena uzbuna. Države su prijavile nedostatak klimatiziranih javnih skloništa, a poseban problem je spora birokracija - u nekim zemljama proglašenje toplinskog vala kasni zbog proceduralnih razloga, što ozbiljno usporava odgovor zdravstvenih službi“, rekao je.

Kluge naglašava da su diljem Europe domovi za starije osobe, beskućnike i socijalno izolirane građane još uvijek redovito izvan dohvata pomoći te da zdravstvena infrastruktura mora postati otpornija na klimatske promjene.

„Sada radimo na dva fronta: moramo hitno popraviti ono što je zakazalo u proteklim tjednima prije nego što stigne novi toplinski val, ali i izgraditi zdravstvene sustave koji su dugoročno spremni za ekstremne vrućine“, zaključio je, prenosi Index.