Novi toplinski val već se formira nad Atlantikom. Prema prognozama, temperature u Portugalu i južnoj Španjolskoj dosegnut će 43°C ovog tjedna. Francuska i zemlje Beneluksa pripremaju se za novi toplinski val, dok se dijelovi središnje Azije već prže na temperaturama iznad 40°C.
Na to je dramatično upozorio Hans Henry P. Kluge, regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije za Europu, koji je sazvao izvanredni sastanak kojem su prisustvovali predstavnici 41 države članice, Europske komisije i civilnih udruga.
Tretirajte ekstremne vrućine kao krizu, a ne kao vremensku prognozu
Prema Klugeu, činjenica da je na sastanku bilo 130 sudionika potvrđuje da se ekstremne vrućine počinju tretirati kao zdravstvena kriza, a ne samo kao vremenska prognoza.
Italija prati smrtnost u stvarnom vremenu
„Odgovori država pokazali su stvarni napredak, ali i propuste koje si jednostavno ne možemo priuštiti. Nacionalni akcijski planovi za obranu od vrućine doslovno spašavaju živote. Zemlje koje ih imaju reagirale su brzo i koordinirano“, istaknuo je Kluge, navodeći primjere Italije koja prati smrtnost u 45 gradova i prima podatke u stvarnom vremenu.
Naveo je i primjer Španjolske, koja surađuje s medijima na komunikaciji rizika, te Austrije, Belgije i Francuske, koje su uspješno rasteretile zdravstveni sustav.
Europske zemlje nemaju plan
Međutim, Kluge je upozorio na poraznu činjenicu i najveći propust u cijeloj priči.
"Najalarmantniji propust je da čak ni polovica zemalja europske regije nema nacionalni akcijski plan za zaštitu zdravlja od ekstremnih vrućina. Mnogi ljudi još uvijek ne prepoznaju da su osobno u opasnosti, čak ni kada se aktivira crvena uzbuna. Države su prijavile nedostatak klimatiziranih javnih skloništa, a poseban problem je spora birokracija - u nekim zemljama proglašenje toplinskog vala kasni zbog proceduralnih razloga, što ozbiljno usporava odgovor zdravstvenih službi“, rekao je.
Tko ostaje izvan dohvata pomoći?
Kluge naglašava da su diljem Europe domovi za starije osobe, beskućnike i socijalno izolirane građane još uvijek redovito izvan dohvata pomoći te da zdravstvena infrastruktura mora postati otpornija na klimatske promjene.
„Sada radimo na dva fronta: moramo hitno popraviti ono što je zakazalo u proteklim tjednima prije nego što stigne novi toplinski val, ali i izgraditi zdravstvene sustave koji su dugoročno spremni za ekstremne vrućine“, zaključio je, prenosi Index.
