Bruxelles će zadržati zabranu bušenja nafte i plina na Arktiku unatoč pritiscima Norveške
BRUXELLES, 21. rujna- Europska komisija zadržat će zabranu novih istraživanja i eksploatacije nafte i plina na Arktiku kao svoj službeni stav u revidiranoj strategiji koju bi Brisel trebao predstaviti 20. listopada, unatoč snažnim pritiscima naftom bogate Norveške da se zabrane ukine.
Revidirana verzija strategije Europske unije za Arktik od 2021. godine bit će predstavljena 20. listopada, u trenutku kada regija dobiva sve veći strateški značaj za odbrambene i klimatske ambicije EU-a.
- U budućnosti će naš pristup moratoriju ostati nepromijenjen: naše politike imaju za cilj borbu protiv klimatskih promjena i degradacije okoliša te podršku održivom gospodarskom razvoju - rekao je glasnogovornik Komisije.
Za Europsku komisiju, novi projekti razvoja fosilnih goriva na Arktiku nisu kompatibilni s njezinim klimatskim ciljevima. Zadržavanje moratorija naglašava odlučnost Brisela da ostane pri tom stavu, unatoč pozivima Međunarodne energetske agencije da ga preispita i pritiscima Norveške, ključnog energetskog dobavljača i saveznika, dok se EU suoči s energetskim izazovima.
Njemačka, Švedska i Finska još su 2021. godine uglavnom podržale stav Komisije da bi nova nalazišta nafte i plina trebala "ostati pod zemljom". Danska je, s druge strane, morala pronaći osjetljivu ravnotežu između podrške zelenim ambicijama EU-a i ograničenih mogućnosti da ih nametne Grenlandu, svojoj autonomnoj teritoriji koja kontrolira ogromne mineralne resurse, uključujući značajne procijenjene neotkrivene rezerve nafte i plina.
Komisija je prvobitno predložila multilateralnu pravnu obvezu zabrane novih istraživanja nafte i plina na Arktiku i okolnim područjima, prijedlog koji je podržala Njemačka. Međutim, strategija je na kraju ostala neobavezujuća politička obveza.
Upitano da li će revidirana strategija za Arktik ostati simbolična politička izjava, Komisija je odgovorila da je "proces u toku". Ipak, očekuje se da zabrana ostane pravno neobavezujuća, čime bi se potencijalno izbjegao izravan sukob s Norveškom u trenutku zabrinutosti za sigurnost energetskog snabdijevanja EU-a.
EU i Norveška na suprotnim stranama
Norveška je istraživanje plina na Arktiku opisala kao svojevrsno osiguranje za EU dok se blok suočava s rastom cijena energije. U međuvremenu, francuski predsjednik Emmanuel Macron poziva na sastanak G7 o energetici, na kojem bi moglo biti razmatrano novo oslobađanje hitnih rezervi nafte.
Vršeći pritisak na EU da preispita svoj stav, norveški ministar energetike Terje Aasland nedavno je izjavio da nastavak aktivnosti u Barentsovom moru služi norveškim i europskim interesima, vodeći poremećaje na globalnim energetskim tržištima nakon rata na Bliskom istoku. Također je poručio da će Norveška nastaviti s bušenjem na Arktiku bez obzira na stav EU-a.
Pitanje je posebno osjetljivo za Bruxelles jer je Norveška duboko integrirana u europsku energetsku sigurnosnu arhitekturu. Nedavni poremećaji, uključujući oštećenje naftovoda u Saudijskoj Arabiji, pokazali su koliko brzo Europa može postati ranjiva kada dođe do prekida isporuka iz drugih proizvodnih regija.
Nakon što je ruski plin iz plinovoda uglavnom potisnut s europskog tržišta, Norveška je postala najveći dobavljač ukapljenog prirodnog plina (LNG) za EU, s udjelom od 54,4 posto ukupnog uvoza EU-a između siječnja i lipnja ove godine, u odnosu na 52,1 posto 2025. godine, prenosi Euronews.
