Države članice Europske unije u ponedjeljak, 26. siječnja, formalno su usvojile uredbu kojom se uvodi pravno obvezujuća i postupna zabrana uvoza ruskog ukapljenog prirodnog plina (LNG) te plina koji u Uniju dolazi putem plinovoda.
Potpuna zabrana LNG-a stupit će na snagu početkom 2027. godine, dok će se zabrana uvoza plina iz cjevovoda primjenjivati od jeseni 2027. godine.
„Oslobađamo se štetne ovisnosti o ruskom plinu i u duhu solidarnosti i suradnje činimo velik korak prema autonomnoj energetskoj uniji“, izjavio je ciparski ministar energetike Michael Damianos, čija zemlja trenutačno predsjeda Vijećem Europske unije.
Protiv usvajanja uredbe glasale su Mađarska i Slovačka, koje i dalje u velikoj mjeri ovise o uvozu ruske energije. Bugarska je bila suzdržana, dok su sve ostale države članice podržale uredbu. Mađarska je najavila da će se zbog ove odluke obratiti Sud u Europske unije.
Za već postojeće ugovore o uvozu ruskog plina predviđeno je prijelazno razdoblje, kako bi se državama i energetskim kompanijama omogućila postupna prilagodba novim pravilima.
Uredba će stupiti na snagu dan nakon objave u Službenom listu Europske unije, a sama zabrana počet će se primjenjivati šest tjedana nakon stupanja uredbe na snagu. Od tog trenutka više neće biti moguće sklapati nove ugovore o uvozu ruskog plina.
Do 1. ožujka ove godine sve države članice moraju izraditi nacionalne planove diverzifikacije opskrbe plinom, u kojima će identificirati potencijalne izazove u zamjeni ruskog plina alternativnim izvorima. Zemlje koje još uvijek uvoze rusku naftu također će biti obvezne podnijeti slične planove diverzifikacije.
Prije odobravanja bilo kakvog uvoza plina u Europsku uniju, države članice morat će provoditi provjere o podrijetlu plina, odnosno utvrđivati gdje je plin proizveden.
Uredba predviđa visoke novčane kazne za pojedince i kompanije koje ne budu poštovale nova pravila o zabrani uvoza ruskog plina.
Europska unija je prije ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine iz Rusije uvozila više od 40 posto ukupne potrošnje plina, podsjeća Hina. Prema najnovijim podacima, taj udio danas je smanjen na oko 13 posto.
Unatoč tome, pojedine zemlje, poput Mađarske i Slovačke, i dalje u značajnim količinama uvoze ruski plin, čime se, prema stajalištu EU-a, neizravno financira rat Rusije protiv Ukrajine.
Usvajanjem ove uredbe Europska unija dodatno učvršćuje svoju energetsku strategiju usmjerenu na smanjenje ovisnosti o Rusiji, jačanje energetske sigurnosti i ubrzanu tranziciju prema alternativnim dobavnim pravcima i izvorima energije.

Predsjednik HRS-a Slaven Raguž bez zadrške je odgovorio na pozive lidera HDZ-a BiH Dragan Čović da se hrvatska oporba suzdrži od kandidiranja alternativnih imena, jasno poručivši da takve poruke ne doživljava ozbiljno.
16. tra 2026.
Pročitaj više
Zumra Begić je u jednom mandatu promijenila 3 stranke, sada prelazi u četvrtu? "Spominju se SBB, NiP, DF, ali..."
16. tra 2026.
Pročitaj više
Predsjednik Programskog vijeća HDZ-a 1990 Martin Raguž za Vijesti.ba Podcast ekskluzivno govori nakon što je HDZ BiH odlučio kandidirati Darijanu Filipović za članicu Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.
16. tra 2026.
Pročitaj više
Kandidat za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, Slaven Kovačević, čestitao je 16. travnja, Dan Armije Republike Bosne i Hercegovine putem društvenih mreža.
16. tra 2026.
Pročitaj više