Nastavak postojećih politikaNove mjere nastavak su europske digitalne strategije koju smo najavili prije nekoliko godina, a koja je već donijela velike promjene u onome što korisnici interneta i društvenih mreža mogu ili ne mogu vidjeti dok koriste svoja računala i pametne telefone.
Posebno je zanimljivo da nove europske mjere u digitalnoj sferi imaju izravan utjecaj na američku vanjsku politiku na Zapadnom Balkanu, što također vrijedi istaknuti.
Kad je riječ o onome što je već drugačije, i novinski portali u BiH su prisiljeni filtrirati sadržaj i ne objavljivati netočne i lažne vijesti, inače bi se suočili s kaznama i uklanjanjem svojih stranica s ranga.
O svemu tome pisali smo prije dvije godine, kada su te mjere još bile u pripremi. Možda ste primijetili i da na društvenim mrežama više ne možete vidjeti "vijesti" o tome da je Angela Merkel teško bolesna i da mora promijeniti njemačku vanjsku politiku zbog lijeka iz Srbije, te sličan neimenovani i izmišljeni sadržaj koji je preplavio platforme prethodnih godina.
Šta donose novine?
Sljedeći korak, koji bi s primjenom trebalo da počne već početkom sljedeće godine, jeste da će biti manje skrolovanja, manje reklama, manje personalizovanog sadržaja dok listate Facebook ili Instagram, a vjerovatno će se rjeđe dešavati da, kada pričate nešto o nekom proizvodu, nakon toga na vašem FB nalogu dobijete preporuke za reklame da taj proizvod kupite.
Bit će manje objava s nepouzdanih stranica, a ono što korisnici vide na društvenim mrežama morat će imati europski pečat vjerodostojnosti.
To će izravno utjecati na našu javnu percepciju, budući da su ciljane lažne vijesti imale izravan utjecaj na društveno djelovanje, što se, na primjer, pokazalo u Velikoj Britaniji tijekom rasprave o tome treba li zemlja napustiti EU.
Najveća novina novih mjera biće da mlađi od 16 godina više neće moći koristiti društvene mreže.
EU već priprema digitalne alate koje će primjenjivati da identifikuje maloljetnike bez ugrožavanja njihovih privatnih podataka, tako da djeca više neće moći, kao do sada, napraviti nalog davanjem lažnog datuma rođenja ili korištenjem VPN usluga, odnosno fiktivnim mijenjanjem digitalne lokacije.
Kako bi se djeci spriječio pristup društvenim mrežama, koristit će se sofisticirani alati koje će s jedne strane primjenjivati nacionalni regulatori, poput RAK-a u BiH, a s druge strane same platforme, kako bi se izbjeglo plaćanje astronomskih kazni.
Kao i u slučaju prethodnih promjena, ovaj put će korisnici u BiH i zapadnom Balkanu biti obuhvaćeni novim mjerama jednostavno zato što velike tvrtke neće stvarati odvojenu infrastrukturu za EU i BIH, već će primjenjivati iste kriterije za sve - europske.
Europski utjecaj i američke posljedice
Američki tehnološki divovi ove mjere vide kao egzistencijalnu prijetnju svom financijskom modelu, a posebno ih brine što druge zemlje čekaju da vide europske mjere, koje potom kopiraju u vlastite sustave, što ima globalne implikacije. Njihov argument je da se pod izlikom uklanjanja raznih sadržaja s interneta uvode ograničenja slobode govora i smanjuje prostor za izražavanje različitih stavova.
Zato su tvrtke iz Silicijske doline u Kaliforniji, iako su prije uglavnom simpatizirale Demokratsku stranku zbog liberalizma, multilateralizma i globalizma, uglavnom prešle na stranu Donalda Trumpa, koji se žestoko protivi svemu što bi moglo ograničiti razvoj američkog gospodarstva, posebno ako bi mjere potencijalno mogle pomoći Kini u globalnom sukobu američke i kineske tehnološke sfere.
Posljedice za BiH
Ovaj propis je glavni razlog zašto se američka vanjska politika u BiH okreće protiv EU - ne zato što to želi State Department, već zato što Bijela kuća gura politike koje bi oslabile Europsku komisiju, koju oni vide kao glavno tijelo koje promovira nove digitalne mjere.
Tijekom ere Joea Bidena, američkog predsjednika, Amerika i Europa pokušavale su pronaći zajednički jezik o tome kako regulirati digitalni prostor, ali čak ni tada nije bilo usklađenosti stavova, jer su čak i među američkim demokratima i Europljanima postojala različita gledišta.
Treba dodati da ovo nije jedini aspekt američke vanjske politike koji ima utjecaj na BIH. Primjerice, američke energetske tvrtke također imaju problem s europskim nastojanjima da ograniče fosilna goriva, te su u tom smislu na istoj strani kao i digitalne tvrtke.
S druge strane, obrambeni sektor i industrija, koji su visoko integrirani s europskim dobavljačima i tržištima, imaju različite interese i žele bliže odnose s Europom te ne podržavaju put prema sukobu između Washingtona i Bruxellesa. Zbog toga je teško staviti američku politiku u isti koš, ali digitalne i energetske tvrtke trenutno imaju veći utjecaj u Bijeloj kući.
Ono što je već sigurno jest da je europski model digitalne regulacije postao globalni model i ta se inercija više ne može zaustaviti, ali još nije poznato kako će se ovaj trend dugoročno odraziti na europsko-američke odnose. Zemlje poput Bosne i Hercegovine, koja je američko ustavno dijete pod europskom jurisdikcijom, mogle bi postati najveće žrtve ako se odnosi trajno pogoršaju, ili, obrnuto, najveći dobitnici ako se poboljšaju.
