BANJALUKA, SARAJEVO - Nakon što je Luigi Soreka, veleposlanik EU u Bosni i Hercegovini, prije nekoliko tjedana izjavio da počinje sumnjati u to da domaći političari žele ulazak Bosne i Hercegovine u EU, sličnu izjavu dao je i Alfred Granas, njemački veleposlanik u Bosni i Hercegovini.
Podsjećamo, Soreka je nedavno u intervjuu za "Nezavisne novine" rekao da većina političara javno izražava svoju predanost europskom putu, ali da je u posljednje vrijeme počeo sumnjati u to koliko je to iskreno.
„Pogledajte zakone koji još nisu usvojeni. Pogledajte imenovanje glavnog pregovarača. Ili, možda još važnije, provedbu Reformske agende. To je pitanje koje se izravno tiče građana Bosne i Hercegovine. Nedostatak političke volje za provedbu reformi glavni je razlog zašto kasnimo. Na papiru je dogovoreno 113 reformskih koraka. Međutim, kada su trebali biti postignuti konkretni politički dogovori kako bi se započela isplata europskih sredstava i provedba reformi, proces je praktički stao. Od studenog prošle godine, kada je usvojena Reformska agenda, do danas, kraja srpnja, još nismo ni započeli njezinu stvarnu provedbu. Zato moram zaključiti da ono što se načelno govori ne prati konkretna djela“, rekao je Soreka.
U intervjuu za "Nezavisnim", Granas je također iznio slične ocjene o svojim razgovorima s političarima.
Malo-pomalo, može se početi sumnjati u iskrenost političara ovdje, kao što je rekao naš prijatelj Luigi u vašem intervjuu. Počinjemo sumnjati da vladajuće elite u ovoj zemlji zaista imaju cilj pridruživanja BiH EU, jer svakodnevno vidimo da ono što se radi, ili ne radi, nije u skladu s onim što se govori“, rekao je Granas u intervjuu za „Nezavisnim“.
Bez obzira koliko ljudi mogu biti razočarani što je proces europskih integracija spor i što ponekad europski dužnosnici ne ispunjavaju ono što obećaju, kao što je bio slučaj sa Sjevernom Makedonijom, kojoj je obećan početak pregovora ako promijeni ime, činjenica ostaje da je EU daleko najvažniji gospodarski partner BiH.
Oko dvije trećine izvoza iz Bosne i Hercegovine ide na tržište EU, a ukupna razmjena roba iznosi gotovo 70 posto. EU i njezine članice su i najveći investitor u BiH i najveći izvor financijske pomoći.
Postoji i konkretna financijska korist, iako bi, kako inzistiraju europski dužnosnici, BiH uskoro mogla izgubiti milijardu eura bespovratnih sredstava i povoljnih kredita po kamatnim stopama znatno nižim nego na slobodnom tržištu.
Politički gledano, u procesu pristupanja, BIH je nekako ovisna o EU, jer domaća politika godinama nije u stanju provoditi reforme koje je potrebno provoditi samostalno, primjerice kada je riječ o funkcioniranju institucija i pravosuđa, borbi protiv korupcije, reformi javne uprave, demokratskim standardima i zaštiti osnovnih prava.
U dijelu intervjua, koji nismo mogli objaviti zbog nedostatka prostora, Granas je naveo primjer Hrvatske koja je od ulaska u članstvo nekoliko puta poboljšala svoj životni standard.
Osim toga, Bosna i Hercegovina se geografski nalazi na europskom kontinentu, veliki broj građana ima obitelji na području EU, gospodarstvo je povezano s europskim i geopolitički ovisi o tom području.
U neslužbenim razgovorima mnogi diplomati očekuju da će nakon izbora doći do promjene, jer postoje naznake da su poslovni ljudi, koji imaju veliki neformalni utjecaj na politiku, spremni utjecati na promjenu političke atmosfere.
U kojoj će se mjeri to postići, ostaje za vidjeti, ali jasno je da bi Bosna i Hercegovina teško mogla opstati ako se ponove četiri godine blokada koje su karakterizirale ovaj mandat.
