Globalna kriza na Bliskom istoku i napadi na Iran podigli su cijene nafte na svjetskim tržištima. Koliko bi još mogle porasti cijene energenata i suočavamo li se s novim inflacijskim šokovima? Hoće li doći do lančane reakcije poskupljenja hrane i osnovnih potrepština? Koje mjere treba poduzeti? Što ako se sukob na Bliskom istoku nastavi, kakve bi mogle biti posljedice? O tome su za TVSA govorili federalni ministar trgovine Amir Hasičević, profesor na Ekonomskom fakultetu Aziz Šunje i Gordana Bulić iz Udruge potrošača.
Ekonomski stručnjaci upozoravaju da bi eskalacija sukoba u svijetu, posebno agresija protiv Irana, mogla dodatno destabilizirati cijene nafte i plina. Profesor Aziz Sunje ističe da je nafta ključni input koji se lančano prenosi na konačne cijene svih proizvoda u industrijama koje ovise o izvorima energije.
Šunje: “Ključno je koliko će dugo trajati rat na Bliskom istoku, ako potraje – onda će cijene nafte i plina rasti, a to će dovesti do povećanja cijena drugih proizvoda koji ovise o tim inputima”
-Kao ekonomist, vjerujem u zakon ponude i potražnje. Cijene se mogu određivati, ali potražnja je ta koja reagira i u konačnici izravnava cijene. Međutim, gledajući kroz povijest – malo sam istraživao o tim naftnim krizama od 1973. nadalje – ovo je deveta, deseta kriza. Kada je počeo rat u Ukrajini, 2022. godine cijena nafte je otišla na 120 dolara po barelu. 1973. godine nafta je bila samo 3 dolara po barelu, a onda je praktički tijekom tog razdoblja dosegla ovu razinu. Ali prema logici stvari, nafta je ključni input u raznim oblicima i, prema logici stvari, to se odražava, odnosno prenosi na konačne cijene svih proizvoda u industrijama koje su ovisne o nafti – naglasio je sveučilišni profesor Aziz Šunje.
Zanimljivo je usporediti stope profita trgovačkih lanaca. Dok je u Europi prosječna stopa profita oko 3%, kod nas se kreće između 6% i 8%. Profesor Šunje smatra da postoji značajan prostor da trgovci dio te dobiti preusmjere na snižavanje cijena proizvoda.
„Ne bismo trebali očekivati humanitarni pristup od trgovaca, ali pritisak ponude i potražnje, odnosno ignoriranje poskupljenja od strane samih kupaca, prisilit će lance da snize cijene“, objašnjava Šunje.
Kampanja zaključavanja cijena bila je praktički u skladu s i uz podršku trgovačkih sustava. Čak je objavljen i javni poziv trgovcima da se pridruže ovoj kampanji. Mislim da je to bilo jako dobro i mislim da bismo trebali nastaviti s javnim pozivom da se oni trgovci koji prije nisu bili uključeni pridruže kampanji zaključavanja cijena i da se ona odmah produži, ne da se praktički poklopi s ožujkom i travnjem, nego da se odmah produži zbog ove situacije u svijetu do 30. lipnja, naravno uz možda i neko izjednačavanje cijena ako je to stvarno potrebno i ako eskalacija cijena dovede do toga – naglasila je Gordana Bulić iz Udruge potrošača.
Bulić: „Ponuđači snižavaju cijene, bojeći se za svoju tržišnu poziciju. Odabirom jeftinijeg proizvoda možemo utjecati na konkurentnost. Problem je nedostatak informacija među građanima.“
Ministar Hasičević kaže da će kampanja zaključavanja cijena za 65 artikala trajati do kraja travnja i da bi je trebalo nastaviti. U tijeku su razgovori o pronalasku dobrog modela i eventualnom povećanju broja artikala.
Nema poremećaja u opskrbi naftom i naftnim derivatima. Nema neopravdanog povećanja cijena, nema “lova u mraku”, rekao je za TVSA Amir Hasičević, federalni ministar trgovine. Dodao je: “Odgovorno tvrdim da imamo najbolje i najaktualnije podatke i najjeftinije gorivo u regiji”. Prema podacima koje je iznio, u pograničnim područjima su ogromne gužve na benzinskim postajama jer ljudi iz susjednih zemalja dolaze natočiti gorivo jer su cijene tamo naglo porasle.
Federalni ministar trgovine, Amir Hasičević, upozorava da informacije o budućim uvoznim cijenama najavljuju nova povećanja, posebno kada je riječ o dizelu, koji čini preko 70% ukupne distribucije goriva. Trenutne cijene na 715 benzinskih postaja u Federaciji variraju od 2,47 KM do čak 3,15 KM.
“Pozivam građane da koriste aplikaciju za digitalno praćenje prometa i toče tamo gdje je jeftinije, jer su razlike od pumpe do pumpe gotovo pola marke“, rekao je Hasičević. Razlike u cijenama objašnjava „eho efektom“ – gorivo kupljeno u Pločama po nižim cijenama prodaje se po tim količinama dok se ne potroše stare zalihe, dok novi uvoz odmah diktira više cijene.
Najnovija mapa nezaposlenosti u Europi za 2026. godinu donosi jasnu liniju razgraničenja na Balkanu.
11. tra 2026.
Pročitaj više
Slovenija za obrtnike, Njemačka za medicinske sestre i tehničare, a Hrvatska za ugostiteljske radnike iz BiH.
11. tra 2026.
Pročitaj više
Hrvatski arhitekt i urbanist Nikola Bašić, zajedno sa suradnicima, predstavio je idejno rješenje budućeg vidikovca te širu prostornu i programsku studiju razvoja turističkih sadržaja na području Ramskog jezera, koja uključuje nekoliko lokacija i različite koncepte korištenja prostora.
10. tra 2026.
Pročitaj više
Prema analizi koju prenosi Klix.ba, cijene goriva u Europskoj uniji značajno su porasle, a razlike među državama su vrlo izražene – od najskupljih zapadnoeuropskih tržišta do znatno povoljnijih cijena na jugu i istoku Europe.
10. tra 2026.
Pročitaj više