⛅Vitez13°C·AQI: Dobar
Dvostruki standardi u političkom diskursu BiH: federalizacija kao prijetnja, unitarizacija kao vrlina

Dvostruki standardi u političkom diskursu BiH: federalizacija kao prijetnja, unitarizacija kao vrlina

|Urednik

Iako je evidentno da Bosna i Hercegovina ne funkcionira kao država po mnogim pitanjima, svako spominjanje teritorijalnog ili ustavnog preuređenja temeljenog na načelima federalizma ili konsocijacije izaziva burne reakcije u bošnjačkoj javnosti.

Iako svaka politika ima legitimno pravo zastupati svoje ciljeve, samo spominjanje nove federalne jedinice s hrvatskom većinom označava se kao fašizam, dok je težnja za unitarnom građanskom državom, što je suprotno načelima Ustava BiH, prema istim kriterijima, patriotizam, javlja RTV HB.

Svako izražavanje glasova s ​​hrvatske strane u vezi sa zahtjevom za jednakopravnost konstitutivnih naroda izraženim kroz postojeće institucije, ili kroz teritorijalnu reorganizaciju BIH ne može proći nezapaženo, čak ni do mjere demonizacije. Bošnjačka politika se pozicionira kao jedina ispravna i hegemonistička u odnosu na građane hrvatske i srpske nacionalnosti, iako zapravo u Bosni i Hercegovini ne postoji samo jedna javnost, već najmanje tri.

„Onaj sa sjedištem u Mostaru, onaj sa sjedištem u Banjoj Luci i onaj sa sjedištem u Sarajevu. Kad imamo ovako burne reakcije iz političkog i medijskog Sarajeva, znamo da je to jednostavno dio dnevne politike i svakodnevne borbe za prevlast u BIH. Traženje federalizacije ili traženje teritorijalnog preuređenja BIH, o čemu se trenutno sve češće i na određenim političkim adresama raspravlja, samo je operacionalizacija kako bolje regulirati odnose između konstitutivnih naroda u BIH“, objašnjava politolog i novinar Branimir Galić.

“Ono što je iznad svega ratno vodstvo ’92. i što političari iz Sarajeva danas objašnjavaju javnosti zapravo je „cijela Bosna i Hercegovina“. U realizaciji tog projekta prvo se moraju prevladati, kako je gospodin Izetbegović vrlo iskreno svojevremeno rekao, prvo Hrvati, a zatim se obračunati sa Srbima. To je vjerojatno dio razloga zašto o tome uopće ne žele razgovarati“, rekao je novinar Zoran Krešić.

izvor: dnevnik ba