|Uredništvo
Dok se godinama vodila rasprava o privatizaciji državne imovine, u Bosni i Hercegovini odvijao se mnogo ozbiljniji proces – tiho preuzimanje javnih poduzeća od strane političkih struktura.
Umjesto da rade u interesu građana, mnoga javna poduzeća postala su instrument za stranačko zapošljavanje, raspodjelu upravljačkih funkcija i kontrolu unosnih javnih nabava. Ključne pozicije često nisu dobivali najstručniji kandidati, nego politički podobni pojedinci.
Takav sustav doveo je do toga da građani i gospodarstvo plaćaju visoke poreze i skupe usluge, dok kvaliteta komunalnih, infrastrukturnih i drugih javnih usluga često ostaje ispod očekivanih standarda. Ulice su zapuštene, ceste oštećene, a odgovornost za loše rezultate gotovo ne postoji.
Za razliku od toga, u razvijenim europskim državama javna poduzeća vode profesionalci, uz jasna pravila, transparentnost i mjerljive rezultate. Politika postavlja strateške ciljeve, ali ne upravlja svakodnevnim poslovanjem.
Stručnjaci upozoravaju da Bosna i Hercegovina ne može ostvariti ozbiljan napredak bez depolitizacije javnog sektora. Strateške grane poput energetike i telekomunikacija mogu ostati u državnom vlasništvu, ali uz odgovorno i profesionalno upravljanje.
Ključno pitanje više nije treba li provesti privatizaciju, nego hoće li društvo priznati da su mnoga javna poduzeća već odavno stavljena u funkciju uskih stranačkih i osobnih interesa, umjesto u službu građana.
