|Redakcija
Domaća proizvodnja mlijeka u Bosni i Hercegovini suočava se s ozbiljnom krizom. Niske otkupne cijene, rast troškova, kašnjenje poticaja i ograničenja u preuzimanju mlijeka prisiljavaju poljoprivrednike na zatvaranje farmi, dok se sve više proizvođača pita isplati li se uopće nastaviti proizvodnju.
Među onima koji su odustali su braća Zoran, Njegoš i Dimitrije Šinik iz sela Cimiroti kod Gradiške. Nakon 18 godina rada i razvoja farme koja je imala oko 100 grla stoke, bili su prisiljeni prodati životinje. Na njihovu odluku utjecali su nepovoljni tržišni uvjeti, ograničene količine mlijeka koje mljekare otkupljuju, kašnjenje poticaja i loša godina u proizvodnji stočne hrane, piše Buka.
Slična sudbina zadesila je Mladena Jošića iz Dervente. Njegov je prerađivač smanjio dnevni otkup s 460 na 256 litara, zbog čega je višak od oko 200 litara mlijeka dnevno postao neodrživ. Jošić je na kraju prodao 31 grlo stoke, a on i supruga planiraju otići na sezonski rad u inozemstvo. U blizini Zenice ugašena je i farma Nermina Čolomana, koji je s obitelji desetljećima uzgajao 40 muznih krava. Problemi s novčanim tijekom, kašnjenje plaćanja i rast troškova doveli su do kraja obiteljskog posla.
Ovi primjeri, upozoravaju mljekari, samo su dio mnogo šireg problema. Na sjednici Udruge poljoprivrednih proizvođača – mljekara Republike Srpske u Gradišci istaknuto je kako su pojedini proizvođači prisiljeni prodavati mlijeko za svega 0,60 KM po litri. Istodobno poskupljuju gorivo, gnojivo, sjeme i rezervni dijelovi, a mljekari strahuju da bi povećanje proizvodnje nakon razdoblja visokih temperatura, uz nekontrolirani uvoz, ponovno moglo dovesti do viška domaćeg mlijeka.
Teško stanje vlada i u Federaciji BiH, gdje se otkupne cijene kreću od 0,55 do 0,80 KM po litri. Predsjednik Udruge poljoprivrednika Nedžad Bićo zatražio je hitnu reakciju Vijeća ministara BiH, smanjenje uvoza sirovog mlijeka i ulaganja u domaće prerađivačke kapacitete. Upozorio je i na nelogičnost izvoza sirovog mlijeka uz istodobni uvoz skupih sireva te najavio mogućnost blokade granica ako nadležne institucije ne poduzmu konkretne mjere.
Mljekari iz oba entiteta traže povećanje otkupnih cijena, bolju zaštitu malih i mladih proizvođača te uvođenje regresiranog dizela prema broju muznih grla. Od nadležnih institucija očekuju i hitno donošenje pravila o poticajima za 2026. godinu, uz izravno sudjelovanje poljoprivrednika, kao i zaštitne mjere protiv nekontroliranog uvoza. Kao pozitivan pomak navode nova pravila o označavanju proizvoda od palmina ulja, ali upozoravaju da to neće biti dovoljno ako se ne riješe problemi koji domaće farme tjeraju na zatvaranje.
