Nakon višemjesečnih napada na Ured visokog predstavnika (OHR) i Christiana Schmidta, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik sada je otišao korak dalje – najavio je mogućnost pokretanja pravnih mjera protiv Europske unije, tvrdeći da je Bruxelles prekršio Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP).
Dodik smatra da je Europska unija, kako tvrdi, prešutnim odobravanjem djelovanja Christiana Schmidta i financiranjem OHR-a prekršila demokratska načela i vladavinu prava definirane Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju. Zbog toga je najavio aktiviranje mehanizma za rješavanje sporova protiv Bruxellesa.
No, iza politički snažne retorike otvara se pitanje koliko je takav potez uopće pravno izvediv.
Može li Republika Srpska tužiti EU?
Iako se Dodik poziva na odredbe SSP-a koje predviđaju mehanizam rješavanja sporova između potpisnica sporazuma, ključni problem leži u činjenici da Republika Srpska nije njegov potpisnik niti subjekt međunarodnog prava.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju potpisan je između Bosne i Hercegovine i Europske unije, što znači da entitet nema pravni kapacitet za samostalno pokretanje međunarodnog spora protiv Bruxellesa.
Da bi Bosna i Hercegovina službeno pokrenula bilo kakav spor protiv EU, takva odluka morala bi biti donesena kroz državne institucije i uz politički konsenzus, prije svega u Predsjedništvu BiH i Vijeću ministara BiH, što se u ovom trenutku čini gotovo nemogućim scenarijem.
OHR i Dayton: Različita tumačenja
Za Europsku uniju i međunarodnu zajednicu financijska i politička podrška OHR-u ne predstavlja kršenje sporazuma, nego dio šire potpore provedbi Daytonskog mirovnog sporazuma i očuvanju ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.
Upravo zato Dodikovu interpretaciju o „Schmidtovoj tiraniji“ Bruxelles teško može promatrati kao pravni argument, već prije kao politički stav.
Zanimljivo je da je Dodik već u nastavku svoje izjave ostavio prostor za politički manevar.
„Ako se politički predstavnici druga dva naroda u zajedničkim institucijama ne slože s tim, pitat ćemo srpski narod što misli o daljnjem pristupanju EU“, poručio je.
Takva formulacija sugerira da je naglasak više na političkoj poruci nego na stvarnoj mogućnosti pravnog procesa.
Odgovornost se unaprijed prebacuje na druge političke aktere, dok se istodobno ponovno otvara pitanje europskog puta BiH i položaja Republike Srpske unutar njega.
Ostaje za vidjeti hoće li ova inicijativa ostati tek dio političke retorike ili će se pokušati pretvoriti u institucionalni zahtjev, iako pravni okvir za takav potez zasad djeluje vrlo ograničeno.
