Dječji doplatak prošao je kroz značajne promjene u protekle tri godine, a Federalno ministarstvo rada i socijalne politike sada je otvorilo pitanje svog sljedećeg koraka - uvođenja dječjeg dodatka kao prava svakog djeteta, bez obzira na prihode roditelja
Od 2023. godine mjesečni iznos naknade povećan je sa 113,50 KM na oko 195 KM, dok je godišnji proračun za ovu namjenu povećan s približno 50 milijuna na 228 milijuna KM.
Istodobno, broj djece obuhvaćene ovim pravom povećao se s oko 70 000 na gotovo 100 000.
Ukidanje godišnjeg obnavljanja prava
Jedna od značajnijih promjena je ukidanje obveze roditelja da svake godine ponovno podnose dokumentaciju i dokazuju da ispunjavaju uvjete za dječji doplatak.
Prema izmjenama propisa, jednom priznato pravo traje dok dijete i obitelj ispunjavaju zakonske uvjete, a najkasnije do djetetove 18. godine.
Nadležne službe službeno provjeravaju ispunjenje uvjeta, što je, prema Ministarstvu, smanjilo administrativno opterećenje za roditelje i centre za socijalni rad.
Iznos dječjeg doplatka vezan je za najnižu plaću u Federaciji Bosne i Hercegovine i utvrđen je na razini od 19 posto najniže plaće, dok je dohodovni prag 40 posto najniže plaće po članu kućanstva.
To znači da obitelj koja prima doplatak za jedno dijete godišnje prima otprilike 2.340 KM, dok za dvoje djece godišnja potpora iznosi otprilike 4.680 KM.
Djeca s malignim bolestima i 100% invaliditetom bez popisa stanovništva
Pravila za posebno osjetljive kategorije također su promijenjena.
Djeca oboljela od malignih bolesti i djeca sa 100%-tnim invaliditetom prve skupine mogu ostvariti pravo na savezni dječji doplatak bez obzira na prihod kućanstva.
Na taj način, dohodovni prag više nije prepreka za dobivanje doplatka za ove kategorije djece, čije obitelji često imaju dodatne troškove za liječenje, rehabilitaciju, njegu i druge oblike podrške.
Troje od četvero djece još nije obuhvaćeno
Unatoč značajnom povećanju pokrivenosti, postojeći sustav još uvijek ne pokriva većinu djece u Federaciji BiH.
Prema procjenama korištenim u studiji o univerzalnom dječjem doplatku, u Federaciji živi otprilike 395 000 djece mlađe od 18 godina. To znači da trenutni model pokriva otprilike jedno od četvero djece.
Osim obitelji s visokim primanjima, iz sustava su isključene i obitelji koje samo neznatno prelaze dohodovni prag.
Ministar rada i socijalne politike Adnan Delić smatra da je tu prostor za sljedeću fazu reformi.
„To je najveća slabost trenutnog modela: obitelj koja zadovoljava kriterij prihoda dobiva puni iznos, dok obitelj koja prelazi limit za nekoliko maraka ne dobiva ništa. Razlika u njihovom stvarnom životnom standardu možda je gotovo neprimjetna, ali razlika u pravima je potpuna. Sada moramo provjeriti spremnost Federacije da prizna pravo svakog djeteta“, rekao je Delić.
Završena studija o univerzalnom dječjem doplatku
Na Delićevu inicijativu, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, u suradnji s UNICEF-om, pokrenulo je studiju izvodljivosti za univerzalni dječji doplatak.
Studiju je izradio Institut Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu, a završena je i predstavljena u Parlamentu Federacije BiH.
Univerzalni dječji doplatak podrazumijevao bi da osnovno pravo pripada svakom djetetu, bez provjere prihoda roditelja. Istovremeno, mogla bi se održati dodatna razina podrške za djecu koja žive u siromaštvu, djecu s invaliditetom, djecu bez roditeljske skrbi i druge posebno ranjive kategorije.
„Takav pristup ne bi više tretirao dječji doplatak isključivo kao pomoć siromašnim obiteljima, već kao ulaganje društva u odgoj, zdravlje i obrazovanje sve djece“, rekao je Delić.
Uvođenje univerzalnog dodatka, međutim, zahtijevalo bi znatno više resursa i dogovor između različitih razina vlasti o načinu financiranja. Također je potrebno utvrditi visinu osnovnog dodatka, model dodatne zaštite za najranjiviju djecu te raspodjelu financijskih obveza između Federacije i kantona.
Završetak studije stoga ne znači da je univerzalni dječji doplatak već uveden, već predstavlja stručnu osnovu za odluku Vlade Federacije BiH, Parlamenta Federacije BiH i kantona.
Dosadašnja reforma donijela je povećanje mjesečnog iznosa doplatka za više od 70 posto, više od četiri puta veće povećanje proračuna, gotovo 30.000 novih korisnika, ukidanje godišnjeg obnavljanja prava te ukidanje dohodovnog cenzusa za određene posebno ranjive kategorije djece.
Sljedeće pitanje je hoće li dječji doplatak ostati pravo koje prvenstveno ovisi o prihodima roditelja ili će Federacija napraviti korak prema modelu u kojem bi osnovna potpora pripadala svakom djetetu.
