Diplomati u Bruxellesu i zemljama članicama sve više shvaćaju da pitanje proširenja EU na Zapadni Balkan više nije samo ekonomsko pitanje, već i pitanje koje duboko zabrinjava bitni opstanak bloka.
Prvi obrisi nove političke stvarnosti pojavili su se nakon početka rata u Ukrajini u veljači 2022., ali prava prekretnica dogodila se tek kada je administracija Donalda Trumpa, predsjednika SAD-a, razvila svoju novu političku strategiju u kojoj Europu više ne vidi kao partnera, već kao potencijalnog geopolitičkog konkurenta.
Istina, ovaj stav nije u potpunosti prenesen u američku politiku jer mnogi utjecajni Trumpovi suradnici, poput Marca Rubia, američkog državnog tajnika, smatraju da je u američkom interesu održavati blisko partnerstvo s europskim saveznicima, što je ovaj diplomat pokazao u nedavnom govoru koji je održao u Ateni.
Proširenje postaje pitanje europske sigurnosti i globalnog utjecaja
U svakom slučaju, europski dužnosnici, čak i u zemljama bliskim Trumpu, razumiju da je jača diplomatska prisutnost na globalnoj razini pitanje esencijalnog opstanka EU.
U tom smislu, postoji jasno razumijevanje da EU, ako nije u stanju riješiti problem Zapadnog Balkana, regije koja se praktički nalazi u njezinom unutarnjem dvorištu, gubi kredibilitet na globalnoj razini.
To je dobra vijest za zemlje Zapadnog Balkana, uključujući potencijalno Bosnu i Hercegovinu, ako nove vlasti pokrenu europske reforme, jer prvi put nakon dugo vremena pitanje proširenja više nije samo pristojna izjava europskog povjerenika za proširenje.
Ćerimagić: Samit EU mogao bi dati značajan poticaj proširenju
Adnan Ćerimagić, analitičar Europske inicijative za stabilnost, rekao je za "Nezavisne" da je Antonio Košta, predsjednik Europskog vijeća, u dnevni red sljedećeg summita država članica uvrstio ozbiljnu raspravu o pitanju proširenja.
Ćerimagić ocjenjuje da je to važan sastanak od kojeg ne treba imati prevelika očekivanja, ali smatra da bi mogao dati i ozbiljan poticaj.
"Ovaj summit bi nam na neki način mogao pomoći da u prosincu imamo puno konkretniju sliku, prije svega što će se dogoditi s Crnom Gorom i njezinim članstvom, a zatim u kojem će se smjeru kretati proces s drugim zemljama - hoćemo li ostati pri sadašnjem pristupu da zemlje imaju složen, djelomičan ili postupan pristup jedinstvenom tržištu EU, institucijama i proračunu EU ili će to biti konkretniji, jednostavniji i smisleniji okvir za te zemlje“, smatra Ćerimagić.
Praktično, to znači da činjenica da je EU svjesna važnosti regije i korištenja procesa proširenja kao instrumenta za jačanje svog utjecaja na regiju ne znači da je riješila problem kako provesti taj pristup u praksi i postići konsenzus unutar EU.
Hoće li biti političke sposobnosti, mudrosti i volje da se ide u tom smjeru, barem iz ovog dokumenta koji je Povjerenstvo donijelo i koji se sada objavljuje, još uvijek nije jasno“, smatra Ćerimagić.
BiH se suočava s novom prilikom: Hoće li domaći čelnici deblokirati europski put?
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, sada je na lokalnim čelnicima hoće li iskoristiti ovu priliku i deblokirati proces funkcioniranja vlasti na razini Bosne i Hercegovine.
Motiv koji je SNSD imao za blokadu - miješanje američke administracije - sada je nestao, jer je barem službeni stav Washingtona da se više neće miješati u unutarnje odnose u BIH i da će se isključivo usredotočiti na partnerstvo i poslovanje.
Na neki način, i HDZ je imao interes u blokadi jer je bio nezadovoljan statusom Hrvata, posebno kada je riječ o činjenici da je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine zauzeo Hrvat, kojeg većina Hrvata ne vidi kao svog političkog predstavnika.
S obzirom na to da su sve te prepreke nestale, ostaje za vidjeti je li blokada europskog puta bila motivirana miješanjem izvana ili postoji suštinska želja da se spriječi europski put za Bosnu i Hercegovinu
