Dayton 30 godina kasnije: “Svi u BiH su nezadovoljni. Mir je ovdje, ali što s njim?”

Zubak je vodio tim koji je u ime bosanskih Hrvata pregovarao u zračnoj bazi Wright-Patterson od 1. do 21. studenog 1995. o završetku rata i budućem ustroju zemlje.U svom odvjetničkom uredu u Sarajevu, Zubak (78) još uvijek ima fotografiju s bivšim američkim predsjednikom Billom Clintonom, čiji je mandat okončao rat u Bosni i Hercegovini, a izdvaja i fotografiju s pokojnim papom Ivanom Pavlom II. koju je, kao tadašnji član Predsjedništva BiH, ugostio tijekom svog posjeta Sarajevu 1997. godine.

“Bilo je otpora“

Nakon što je Washingtonskim sporazumom 1994. godine uspostavljena Federacija Bosne i Hercegovine, izabran je za prvog predsjednika, a istovremeno je bio jedan od čelnika tzv. Hrvatske Republike Herceg-Bosne (HR HB)

U intervjuu za Hinu kaže da je uoči pregovora u Daytonu situacija na terenu u Federaciji bila anarhična jer su istovremeno funkcionirale i strukture tzv. HR HB i Republike Bosne i Hercegovine, a istovremeno se radilo na uspostavljanju nove vlade dogovorene u Washingtonu pod američkim pokroviteljstvom.

“Taj je proces bio vrlo težak. Bilo je otpora“, kaže Zubak, dodajući da je stigma neopravdano bila na Hrvatima, a „zapravo je bilo otpora i s bošnjačke strane“.

Ipak, iz BiH je na pregovore u Dayton otišla jedinstvena delegacija koju su, osim Zubaka i Jadranka Prlića s hrvatske strane, činili tadašnji bošnjački čelnici i dužnosnici Alija Izetbegović , Haris Silajdžić i Muhamed Šaćirbegović .

„Iako smo bili jedan tim, nismo imali identična stajališta, a (Richard) Holbrooke i njegov tim su prihvatili tu činjenicu. Dakle, kada je riječ o ustavu i teritorijalnim razgraničenjima, imali smo odvojena mišljenja koja smo izrazili“, kaže Zubak.

“Protiv cesije Posavine”

Iako su Hrvati iz Bosne i Hercegovine tijekom rata bili izrazito ovisni o podršci iz Hrvatske jer je, kako danas kaže Zubak, takozvana HR HB mogla samostalno financirati samo 35 posto svojih potreba, u pregovorima u Daytonu imali su apsolutnu slobodu u dijelu posvećenom ustavnom uređenju BiH.

„Nisu nam dali nikakve prijedloge. Hrvatska strana je na nas vršila ‘pritisak’ samo u smislu da se konačno riješi situacija u Bosni i Hercegovini, da shvatimo da moramo podnijeti neke žrtve, ali i da u konačnici Hrvatska mora riješiti problem istočne Slavonije bez rata“, kaže Zubak.

“Uvjeravanja” delegacije iz Zagreba stigla su nakon što je Zubak odbio parafirati predložena rješenja o teritorijalnom razgraničenju, a to je učinio jer se nije slagao s tim da Posavina trajno postane dio Republike Srpske kako bi se provela podjela teritorija između entiteta u omjeru 51:49 posto.

Zubak je inzistirao da Posavina, a ne Bosansko Grahovo i Drvar, bude u Federaciji, te da se za RS ostavi koridor koji vodi do granice sa Srbijom. Međutim, to nije prihvaćeno u Daytonu, a podjelu teritorija kakva je danas kasnije je potvrdio i federalni parlament.

“Rekao sam: Ne dajte nešto naše za tuđe. Svoje nećemo moći vratiti, a tuđe nećemo prisvojiti kao svoje“, objašnjava danas Zubak svoje odlučno protivljenje tom rješenju.

Status RS i konstitutivnost naroda

Status RS-a je možda najkontroverzniji element s kojim su pregovarači došli u Dayton, jer je taj entitet praktički već tamo bio predstavljen kao “priznat” pod spornim imenom, a ostalo je nejasno kako se to zapravo dogodilo.

Zubak kaže da je i on za ovo “priznanje” saznao posredno. Zubak smatra najvažnijim osobnim postignućem činjenicu da je u novi ustav uneseno određenje da su Hrvati, Srbi i Bošnjaci konstitutivni narodi koji zajedno s ostalima upravljaju Bosnom i Hercegovinom, te iz toga proizašla formula države koja se sastoji od dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

„Najvažnije mi je bilo da ustav uključi činjenicu da smo konstitutivni narod“, kaže Zubak, naglašavajući da je to postalo trajno jamstvo jednakosti za Hrvate u BiH kroz mehanizme koji osiguravaju neki oblik autonomije.

Na prvim izborima nakon rata 1996. godine, Zubak će postati hrvatski član Predsjedništva BiH s podrškom 330.000 birača, što je danas nezamislivo za bilo kojeg hrvatskog kandidata.

Rat koji se produžava političkim sredstvima

Danas tvrdi da su stvari tada išle sasvim dobro, unatoč svim nesavršenostima Daytonskog sporazuma.

„Donošene su važne odluke, napredak je bio evidentan, a rješenja su se tražila u međusobnom dijalogu, iako ponekad uz pritisak Ureda visokog predstavnika (OHR), ali problem je što je malo učinjeno da se vrati povjerenje“, kaže Zubak.

Smatra kontraproduktivnim poslijeratne postupke međunarodne zajednice, tj. stalno nametanje rješenja, te u tome vidi uzrok većine današnjih problema u Bosni i Hercegovini.

“Živimo u vremenu kada se rat produžava političkim sredstvima. Imamo tri opcije o budućnosti BiH i načinu na koji bi trebala funkcionirati, i to je glavni problem“, rekao je Zubak, zaključujući da bez unutarnjeg dogovora BiH ne može izaći iz stalnih kriza.

Naglašava da se to posebno odnosi na potrebu rješavanja načina izbora članova Predsjedništva BiH i zastupnika u domovima naroda u državnom i entitetskim parlamentima.

Iako kritički promatra način na koji u nekim aspektima djeluje sadašnje vodstvo HDZ-a BiH, smatra da su u pravu što na tome inzistiraju.

izvor:n1info.ba