⛅Vitez13°C·AQI: Dobar
Nakon gotovo dvadeset godina ponovno se pokušava otvoriti pitanje spomen-obilježja na katoličkom groblju u Modranu kod Dervente, spomenika koji su 2007. godine izgradili slavni hrvatski nogometaš Vedran Ćorluka i njegov otac Jozo Ćorluka
Spomenik je podignut u čast poginulim Hrvatima toga kraja te je nastao u sklopu obnove groblja i kapelice sv. Ivana Krstitelja u rodnom mjestu obitelji Ćorluka.
Gradnja spomenika bila je dio šireg nastojanja obnove katoličkih objekata i povratka života u kraj iz kojeg je tijekom rata protjeran velik dio hrvatskog stanovništva. Vedran Ćorluka bio je kum zvona na obnovljenoj kapelici, dok je njegov otac Jozo financirao izgradnju samog spomenika. Podignut je kao trajno sjećanje na poginule hrvatske branitelje i žrtve ratova koji su obilježili taj prostor. Već ubrzo nakon njegova postavljanja pojavile su se polemike koje su potrajale gotovo dvije godine. Dio srpskih političkih i društvenih krugova tvrdio je da izgled spomenika podsjeća na simboliku ustaške NDH, navodeći kako je oblikom nalik slovu “U” te da je na njemu prikazan grb s bijelim početnim poljem. Zbog takvih tvrdnji pojedini mještani srpske nacionalnosti podnosili su prijave policiji i tražili uklanjanje spomenika. Slučaj je tada završio i pred pravosudnim institucijama. Okružno tužiteljstvo u Doboju otvorilo je predmet te je provedeno vještačenje spomenika i njegove simbolike. Unatoč tadašnjoj buci u dijelu javnosti, postupci nisu doveli do uklanjanja spomenika. Nakon početnog vala političkih i medijskih reakcija, polemike su se postupno smirile, a spomenik je ostao na svome mjestu. Godinama nakon toga ova tema praktički je nestala iz javnog prostora. Gotovo dva desetljeća spomenik na katoličkom groblju u Modranu stajao je bez većih političkih prijepora, kao mjesto sjećanja na poginule i simbol opstanka hrvatske zajednice na prostoru Bosanske Posavine. Međutim, nakon toliko vremena, sada se spor ponovno pokušava otvoriti. Politička stranka Narodni front pokrenula je inicijativu za uklanjanje, kako tvrde, spornih obilježja sa spomenika u Modranu. Njihovu inicijativu podržala je i Udruga srpskih boraca, koja tvrdi da spomenik predstavlja neprihvatljivu simboliku te traži njegovo uklanjanje. Ovakvi zahtjevi izazvali su oštre reakcije među hrvatskim udrugama proisteklim iz Domovinskog rata. Koordinacija hrvatskih udruga Hrvatskoga vijeća obrane proisteklih iz Domovinskog rata najoštrije je osudila inicijativu za uklanjanje spomenika hrvatskim žrtvama u Modranu, kao i spomena na 103. brigadu HVO-a koja je djelovala na tom području. U svom priopćenju upozoravaju kako takve inicijative predstavljaju politički pritisak na malobrojne Hrvate koji su se nakon rata vratili u Derventu i Modran. Smatraju kako je riječ o pokušaju da se hrvatskom narodu ospori pravo na sjećanje na vlastite žrtve i na obilježavanje mjesta stradanja.
Pritisak na preostale Hrvate
U nedjelju, 7. lipnja 2026. godine, s početkom u 11:30 sati, u Dominikanskoj crkvi sv. Jeronima u Rijeci služit će se Sveta misa za sve poginule, ubijene i nestale iz župa Brajkovići, Guča Gora i cijele Lašvanske doline. Ovo zajedničko molitveno slavlje predvodit će poznati dominikanac rodom iz našeg kraja, pater Anto Bobaš, OP.
1. lip 2026.
Pročitaj više
Austrijska kriminalistička obavještajna služba ponudila je nagradu od 20.000 eura za informacije koje bi mogle dovesti do lociranja i uhićenja Radoja Zvicera, osobe koju sigurnosne službe dovode u vezu s vođenjem ozloglašenog „kavačkog klana“, objavio je Europol.
30. svi 2026.
Pročitaj više
Prije 36 godina, 30. svibnja 1990., konstituiran je prvi demokratski izabrani Hrvatski sabor. Time je prekinut gotovo pola stoljeća dug komunistički sustav i započelo je novo poglavlje hrvatske povijesti. Taj se povijesni datum danas slavi kao državni blagdan – Dan državnosti Republike Hrvatske.
30. svi 2026.
Pročitaj više
Dok milijuni tona plastike završavaju na odlagalištima ili u spalionicama, jedna škotska tvrtka tvrdi da je pronašla način kako taj otpad pretvoriti u nešto korisno – izdržljivije ceste. Tehnologija koja recikliranu plastiku ugrađuje u asfalt već se koristi u desecima zemalja, a njezini kreatori tvrde da takve prometnice mogu biti otpornije i dugotrajnije od klasičnih. No koliko su ta obećanja doista održiva i može li ovakav model promijeniti budućnost cestogradnje?
30. svi 2026.
Pročitaj više