U svom izdvojenom mišljenju zaključili su da u ovom slučaju nisu navedeni uvjerljivi razlozi za postojanje svih elemenata kaznenog djela, niti zašto je odgovornost individualizirana isključivo prema Selmi Cikotić, zbog čega smatraju da su bivše državne ministrice obrane povrijeđena prava iz članka 6. Europske konvencije o ljudskim pravima.
Sredinom prošlog tjedna objavljeno je da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine većinom glasova proglasio neosnovanom i odbacio žalbu koju je podnio pravni tim bivše ministrice obrane BiH Selme Cikotić protiv presude Suda BiH kojom je osuđen na tri godine zatvora zbog zlouporabe položaja ili ovlasti i pogodovanja tvrtki "Scout" iz Zagreba prilikom planiranog zbrinjavanja viška naoružanja.
Prema presudi Suda BiH, Cikotić je oštetio državni proračun za 9,7 milijuna KM te je protiv njega naknadno pokrenut građanski postupak u kojem država BiH traži spomenuti iznos kao naknadu štete.
Međutim, kao i u slučaju Novalić, suci nisu bili jednoglasni u svojoj odluci. Naime, predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Mirsad Ćeman , i novoizabrana sutkinja, Larisa Velić, dali su izdvojeno mišljenje, ne slažući se s ocjenom većine sudaca.
Po njihovom mišljenju, Ustavni sud "morao je prihvatiti Cikotićevu apelaciju jer presude Suda BiH ne pokazuju na ustavno prihvatljiv način da su dokazani svi elementi kaznenog djela zlouporabe položaja".
Sud nije dokazao nikakvu povezanost između Cikotića i tvrtke "Skaut"
Posebno je problematična, prema Veliću i Ćemanu, tvrdnja Suda BiH da je Cikotić djelovao s izravnom namjerom, dok cijeli slučaj temelji na činjenici da je "apelant službena osoba u institucijama BIH i kao takav snosi odgovornost".
Osim toga, Velić i Ćeman u svom izdvojenom mišljenju naglašavaju da je u spomenutom slučaju očito došlo do proizvoljne primjene prava, odnosno proizvoljne primjene kaznenog prava.
Upozorili su da presuda ostavlja dojam da je samo ministrov stav dovoljan za zaključak o postojanju svih elemenata kaznene odgovornosti: " Time je automatski ispunjeno predmetno kazneno djelo. Time se praktički pripisuje kaznena odgovornost ministru, a da nije utvrđeno da su ispunjeni svi elementi kaznenog djela."
U svom izdvojenom mišljenju, sudac Velić i sudac Ćeman istaknuli su da Sud BiH "nije objasnio na temelju kojih dokaza je zaključio da je Cikotić imao namjeru pogodovati tvrtki 'Scout'" , te podsjetili da "Sud nije utvrdio nikakvu vezu između Cikotića i te tvrtke, niti je objasnio zašto bi imao motiv pogodovati toj tvrtki".
"Ovdje je posebno važno istaknuti da je veza između pravnog subjekta 'Izviđač' i Bosne i Hercegovine uspostavljena mnogo ranije nego što je apelant uopće došao na dužnost ministra te da je, u skladu sa svojim dužnostima, nastavio ispunjavati obveze koje su već davno prije bile dogovorene. Sve to uključuje donošenje odluka i potpisivanje određenih aneksa, što je uobičajeno za dugoročne ugovore“, naveli su Ćeman i Velić.
Aneksi ugovora koje su pripremile stručne službe, komisije i državni službenici - Cikotić osuđen
Najveći dio izdvojenog mišljenja predsjednika Ustavnog suda BiH Mirsada Ćemana i šutnje Larise Velić odnosi se na pitanje individualizacije kaznene odgovornosti.
U odvojenom mišljenju naglasili su da Bosna i Hercegovina ima složen sustav donošenja odluka u kojem nijednu takvu odluku ne donosi jedna osoba. Podsjetili su da su sporne anekse pripremile stručne službe, komisije i državni službenici, da su prošli kroz više razina pravne i institucionalne kontrole te da nijedna od tih osoba nije kazneno gonjena.
Stoga smatraju da je Sud BiH morao na posebno uvjerljiv način objasniti zašto je odgovornost individualizirana isključivo prema Cikotiću. Kako navode, takvo objašnjenje u presudama ne postoji.
Istaknuli su da individualizacija odgovornosti ne znači da svi sudionici moraju biti optuženi, već da sud mora jasno objasniti zašto samo jedan od njih snosi kaznenu odgovornost. Po njihovom mišljenju, rečenica iz presude Suda BiH da moguća odgovornost drugih osoba „ne može osloboditi apelanta odgovornosti“ nije dovoljna da zadovolji standard obrazložene sudske odluke koji zahtijeva Europski sud za ljudska prava.
„ Obveza sudova da individualiziraju kaznenu odgovornost također je jedan od osnovnih aspekata pretpostavke nevinosti, budući da kaznena odgovornost ne može proizaći iz funkcije koju osoba obavlja, već isključivo iz dokazanog postojanja svih zakonom propisanih elemenata konkretnog kaznenog djela. (...) U okolnostima ovog slučaja, selektivan pristup kaznenom progonu i neuvjerljivo obrazložena individualizacija kaznene odgovornosti isključivo prema apelantu dovode u pitanje ne samo pravičnost postupka već i pravičnost samog ishoda“, naglasili su suci Mirsad Ćeman i Larisa Velić na kraju svog izdvojenog mišljenja.
U svom izdvojenom mišljenju zaključili su da u ovom slučaju nisu navedeni uvjerljivi razlozi za postojanje svih elemenata kaznenog djela, niti zašto je odgovornost individualizirana isključivo prema Selmi Cikotić, zbog čega smatraju da su bivše državne ministrice obrane povrijeđena prava iz članka 6. Europske konvencije o ljudskim pravima.
Cikotićev odvjetnik: Idemo na Europski sud za ljudska prava
Cikotićev odvjetnik u procesu pred Sudom BiH i jedan od autora apelacije pred Ustavnim sudom BiH, Fahrudin Ibrišimović, potvrdio je Slobodnoj Bosni da će cijeli slučaj svoj epilog imati pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu.
Nakon što je pročitao presudu i izdvojena mišljenja, Ibrišimović je za naš portal rekao da je sudac Velić "pogodio srž stvari na koju sud uopće nije odgovorio".
„Prije svega, radi se o unaprijed smišljenoj, objektivnoj i subjektivnoj inkriminaciji. Ta inkriminacija počinje 2007. i traje do 2011. Izviđač je bio uključen u slučaj prije nego što je Cikotić postao ministar i slučaj još nije okončan. Dakle, ovo izdvojeno mišljenje nam je osnova za Strasbourg “, rekao je Ibrišimović, naglasivši da su na sadržaju apelacije Ustavnom sudu BiH radila tri odvjetnička društva.
Ibrišimović smatra da je u cijelom procesu posebno problematična uloga sudskog vještaka Berka Zečevića .
„U građanskom postupku gdje je 'Skaut' tužio državu, sudjelovao je kao vještak na strani 'Skauta' i za što je bio plaćen. A onda i vještaci na sudu u slučaju Cikotić gdje je rekao da je vrijednost oružja podcijenjena. Mi smo se tome protivili - da ne može biti vještak i da se radi o klasičnom sukobu interesa. Sud je dao objašnjenje u smislu da nije bio u klasičnom radnom odnosu. Nismo čak ni tvrdili da je bio u radnom odnosu, već je bio u izravnom odnosu sa Skautom. Njegov iskaz je nezakonit dokaz“, istaknuo je odvjetnik Ibrišimović za „Slobodnu Bosnu“.
Mišljenje većine sudaca
U ovom slučaju odlučivalo je sedam sudaca Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Uz spomenute Velića i Ćemana koji su bili za prihvaćanje Cikotićeve žalbe, većina od pet sudaca koji su glasali za odbijanje žalbe odlučila je: Valerija Galić (potpredsjednica suda), Angelika Nussberger (potpredsjednica suda), Marin Vukoja, Ledi Bianku i Helen Keller.
Zaključili su da je Sud BiH "dao jasno, logično i dobro argumentirano objašnjenje".
'Ustavni sud zaključuje da nema povrede prava na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. Europske konvencije, budući da je Sud BiH dao detaljna, jasna i obrazložena objašnjenja za svoje odluke, kako u pogledu primjene materijalnog prava, tako i u pogledu utvrđenog činjeničnog stanja koje proizlazi iz predočenih dokaza, s njihovom pojedinačnom i međusobnom ocjenom, te nije imao ni najmanju sumnju u vezi s bilo kojim od dokaza niti ih je tumačio na način koji bi bio na štetu apelanta. Ustavni sud smatra da u konkretnom kaznenom postupku, gledano u cjelini, apelantu nisu uskraćena nikakva procesna jamstva prilikom utvrđivanja njegove kaznene odgovornosti, niti postoje elementi koji bi ukazivali na proizvoljnu primjenu materijalnog prava ili povredu prava na obrazloženu odluku“, navodi se u Odluci o dopustivosti i meritumu Ustavnog suda BiH.
