|Urednik
U Glavnom centru za brojanje u Sarajevu drama oko glasova iz inozemstva. Čak 5.014 glasačkih paketa iz dijaspore odbačeno je u prvoj fazi provjere
Dijaspora pod lupom: Zašto je CIK BiH u startu odbacio više od 5.000 glasačkih pošiljki iz inozemstva?
Proces utvrđivanja konačnih rezultata Općih izbora 2026. godine u Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine (CIK BiH) ušao je u ključnu i najosjetljiviju fazu. Dok se u Glavnom centru za brojanje u Sarajevu paralelno otvaraju sporne vreće s domaćih birališta, fokus javnosti opravdano se preselio na sudbinu glasova koji stižu poštom iz dijaspore.
Podatak da je u postupku predverifikacije u startu odbačeno čak 5.014 glasačkih pošiljki iz inozemstva izazvao je brojne reakcije i otvorio pitanje, zbog čega glasovi naših građana izvan domovine masovno završavaju u kanti za smeće.
Stroga pravila i "bizarne" greške zbog kojih glasovi propadaju
Prema službenom priopćenju CIK-a BiH, u poštanski pretinac Komisije do krajnjeg zakonskog roka pristiglo je ukupno 123 vreće glasačkog materijala izvan BiH, s ukupno 33.621 pošiljkom.
No, više od 5.000 njih nije uopće prošlo prvu stepenicu provjere.
Izvori bliski izbornoj administraciji pojašnjavaju kako u fazi predverifikacije koverte bivaju odbačene uglavnom zbog nepoštivanja strogih formalno-pravnih procedura.
Najčešći razlozi su:
• Problem s poštanskim žigom: Prema pravilniku CIK-a, na koverti je morao biti jasan otisak poštanskog žiga zemlje iz koje se glasa s datumom koji nije kasniji od 4. listopada 2026. godine. Sve koverte poslane nakon izbornog dana automatski su nevažeće.
• Nedostatak kopije dokumenata: Građani u dijaspori često zaborave u glasački paket priložiti kopiju važećeg identifikacijskog dokumenta (osobna iskaznica ili putovnica BiH) kako bi se potvrdio njihov identitet.
• Neuručeni paketi: Značajan dio odbačenog materijala (čak 13 cijelih vreća) činile su potpuno neuručene pošiljke, odnosno paketi koji su se vratili u CIK jer su adrese birača u inozemstvu bile netočne ili su se u međuvremenu promijenile.
Trenutačno se u sustavu radi detaljna analiza ovih unesenih podataka kako bi se utvrdilo je li netko od tih birača u međuvremenu ipak ostvario svoje biračko pravo izravno na biračkom mjestu u BiH.
Što je s ostalim specifičnim glasovima?
Osim pošte, Glavni centar za brojanje intenzivno obrađuje i druge specifične kategorije glasova:
1. Mobilni timovi pod istragom: Zaprimljeno je 13.949 paketa od birača koji su glasali putem 385 mobilnih timova. Za njih 377 paketi su uspješno verificirani. Međutim, za osam mobilnih timova CIK još uvijek traži biračke popise zbog ozbiljnih nepravilnosti koje su nastale uslijed nestručnog pakiranja izbornog materijala na terenu.
2. Glasanje u odsustvu: Do sada je uspješno verificirano 1.299 birača iz ove kategorije.
3. Diplomatska mreža: Prijem i prebrojavanje glasačkih paketa iz diplomatsko-konzularnih predstavništava (DKP) planiran je za utorak, 13. listopada.
Izborni skeneri: Tehnologija smanjila krađe, ali teorije zavjere i dalje pljušte
Uvođenje novih optičkih skenera na ovim izborima imalo je za cilj upravo drastično smanjenje manipulacija prilikom brojanja listića na samim biralištima. Ipak, u javnosti su se brzo pojavili narativi o navodnim "cyber manipulacijama".
CIK BiH je oštro odbacio te tvrdnje kao opasne dezinformacije i pojasnio javnosti da su skeneri potpuno sigurni i izolirani od interneta sve dok se biračko mjesto ne zatvori, a papirnati izvještaj s rezultatima ne potpišu svi članovi odbora. Tek tada se vrši šifrirani prijenos, za što je šifra podijeljena na tri nezavisna dijela među članovima komisije.
Konačni rezultati izbora, uključujući i detaljnu statistiku o točnom broju nevažećih listića po svim razinama vlasti, moraju biti utvrđeni najkasnije do 24. listopada 2026. godine. Nakon toga, politički subjekti imat će rok od tri dana za podnošenje žalbi i eventualne zahtjeve za ponovno brojanje prije konačne potvrde izbora početkom studenoga.
