|Urednik
Burkina Faso, treći najveći proizvođač zlata u Africi, pokrenula je vlastitu rafineriju zlata Raffinor-BF kako bi prekinula praksu izvoza sirovine u Zapadnu Europu i zadržala porez na dodanu vrijednost unutar vlastitih granica.
Vlasti Burkine Faso službeno su pustile u rad prvu nacionalnu rafineriju zlata u povijesti zemlje pod nazivom Raffinor-BF. Ovaj infrastrukturni i industrijski projekt, otvoren u glavnom gradu Ouagadougouu pod vodstvom kapetana Ibrahima Traoréa, označava zaokret prema ekonomskom suverenitetu i promjeni modela eksploatacije mineralnih sirovina u ovoj zapadnoafričkoj državi.
Iako je Burkina Faso treći najveći proizvođač zlata na afričkom kontinentu, država do sada nije posjedovala kapacitete za finalnu obradu. Sirovo zlato talilo se isključivo u grube legure te izvozilo na prečišćavanje u Zapadnu Europu, dominantno u Švicarsku. Zbog takve strukture izvoza, Burkina Faso je desetljećima gubila porez na dodanu vrijednost finalnog proizvoda, dok je državni proračun ubirao samo takse na količinu iskopane sirovine.
Tehnološki proces i otvaranje radnih mjesta
Ukupna vrijednost investicije u rafinerijski kompleks iznosi 11 milijardi CFA franaka (oko 19 milijuna dolara). Početni proizvodni kapacitet postrojenja iznosi 164 tone zlata godišnje, s projekcijom širenja u idućim fazama rada.
Novi industrijski kompleks integrira cjelokupan tehnološki lanac pod jednim krovom:
• Livnicu za primarnu obradu i topljenje sirovine.
• Specijalizirani laboratorij za precizno utvrđivanje čistoće plemenitih metala.
• Visokosigurnosno skladište za čuvanje poluga.
• Tvornicu za izradu nakita, čime se stvara gotov proizvod namijenjen domaćem i regionalnom tržištu.
Prema službenim projekcijama ministarstva rudarstva, rad rafinerije osigurat će izravno i neizravno zapošljavanje za oko 5.000 lokalnih radnika.
Restrikcije za strani kapital i novi Rudarski zakon
Otvaranje rafinerije prati korjenita reforma zakonodavstva koja značajno smanjuje utjecaj stranog kapitala, koji je do dolaska aktualne administracije kontrolirao rudarski sektor s minimalnim državnim udjelom od 10%.
Novim Rudarskim zakonom uveden je niz regulatornih pravila i ograničenja:
• Povećanje državnog udjela: Obvezni minimalni udio države u svakom rudarskom projektu podignut je na 15%, uz zakonsko pravo dokupa dodatnih 45% dionica po nabavnoj, a ne po burzovnoj tržišnoj cijeni.
• Zabrana potpunog stranog vlasništva: Strane kompanije više ne mogu posjedovati 100 posto vlasničkog udjela u velikim rudnicima. Akcijski kapital obvezno mora biti otvoren i dostupan za domaće građane.
• Lokalizacija manjih projekata: Polumehanizirani i manji rudarski kopovi zakonski su prepušteni isključivo državnim agencijama ili domaćim privatnim investitorima.
• Ukidanje olakšica i domicilno poslovanje: Ukinute su dosadašnje porezne olakšice za strane investitore, koji su od sada obvezni koristiti lokalne lance opskrbe i domaću radnu snagu. Također, sve rudarske kompanije obvezne su registrirati svoja službena sjedišta unutar Burkine Faso, čime se onemogućuje vođenje poslovanja preko ofšor zona i europskih financijskih središta.
Država je novim propisima osigurala i pravo prvenstva pri kupnji cjelokupnog iskopanog zlata na svom teritoriju, čime se nastoji osigurati dugoročna stabilnost deviznih i zlatnih rezervi središnje banke.
