Dok institucije kriju dokumentaciju od javnosti, olimpijska ljepotica proživljava brutalnu betonizaciju. Profit privatnih investitora stavljen je ispred opstanka prašume Ravna vala – neprocjenjivog europskog prirodnog blaga koje je pod naletom teške mehanizacije.
SARAJEVO / BJELAŠNICA – Ono što se danas događa na Bjelašnici više nije obično širenje turističkih kapaciteta, već potpuni juriš na njezine najsvetije prirodne resurse. Dok javnost ostaje uskraćena za službene informacije, građevinski lobiji bez milosti šire apartmanska naselja i agresivno prodiru prema prašumi Ravna vala. Riječ je o službeno jednoj od najcjenjenijih, biološki najbogatijih i najvažnijih prašuma na europskom tlu, koja je preživjela stoljeća, a sada je prepuštena na milost i nemilost bagerima.
Profit iznad europskog ekološkog spomenika
Prašuma Ravna vala predstavlja vrhunski europski ekološki spomenik s netaknutim ekosustavom, divovskim stablima i rijetkim vrstama koje znanstvenici iz cijeloga svijeta smatraju neprocjenjivim blagom. Umjesto da bude pod najstrožim stupnjem zaštite, ova prašuma je danas opkoljena betonom.
Bosna i Hercegovina je među pet zemalja u Europi s velikim brojem endemskih i reliktnih vrsta, poput prašume Ravna Vala u blizini Sarajeva.
U prašumi Ravne Vale, osim ostalih divljih životinja, živi i smeđi medvjed, koji je najveća divlja životinja u Bosni i Hercegovini.
Također, u prašumi je strogo zabranjena svaka ljudska intervencija, poput sječe, izvlačenja starih, srušenih stabala iz šume, branja šumskog bilja i slično. Kada drvo padne pod utjecajem snijega i vjetra ili od starosti, ostaje u prašumi.
Prašuma Ravna Vala se nalazi dvadesetak kilometara jugozapadno od Sarajeva, na sjeveroistočnim padinama Bjelašnice (2-3 km zračne linije od poznatog olimpijskog skijališta Babin do). Rasprostire se na površini od 45,05 ha i čini je neutrofilna ilirska šuma bukve i jele (Abieti-Fagetum illyricum). Nalazi se u visnskom rasponu 1280-1440 m n.m. sa dominantnom istočnom i jugoistočnom ekspozicijom. Nagibi u prašumi su blaži i kreću se od 20° do zaravnjenih položaja. Nalazi se na seriji zemljišta razvijenih na krečnjacima. Klima je hladna (planinski tip) sa srednjom gošnjom temperaturom oko 6° C i količnom oborina oko 1600 mm.
Najveći problem leži u tome što se građevinske zone svjesno i netransparentno šire kroz takozvane "izmjene i dopune" regulacijskih planova.
Tik uz granice ovog zaštićenog područja niču masivni objekti, krče se zaštitni šumski pojasevi i kopa infrastruktura, što dugoročno znači smrtnu presudu za ovaj osjetljivi ekosustav. Sve se radi u potpunom mraku bez stvarnog uvida javnosti i bez ekoloških studija koje bi imale snagu zaustaviti strojeve.
Institucionalna šutnja i politički paravan
Iako je ova bezumna rasprodaja državnog zemljišta i uništavanje šuma prošle godine dovela do uhićenja lokalnih moćnika pod egidom Federalnog USKOK-a, na terenu se ništa nije promijenilo. Umjesto hitne obustave svih radova i revizije dozvola, svjedočimo institucionalnom zataškavanju. Mjerodavna ministarstva i općinske službe prebacuju lopticu odgovornosti dok investitori nesmetano završavaju započete projekte.
Građani opravdano strahuju da će, dok se pravosuđe pokrene, od Bjelašnice ostati samo beton, a od prašume Ravna vala tek povijesni zapisi. Priroda je na rasprodaji, a cijenu ponovno plaćaju budući naraštaj.
Predizborna tišina savršeno odgovara onima koji Bjelašnicu vide isključivo kroz kvadratni metar betona i brzu zaradu.
Dok se lokalni političari slikaju u kampanjama, najcjenjenija europska prašuma nestaje pred našim očima.
Ako se javnost i mediji hitno ne izbore za istinu, od olimpijske planine ostat će samo spomenik ljudskoj pohlepi.
