Bosna i Hercegovina se već četiri mjeseca nalazi na sivoj listi Radne skupine za financijske akcije (FATF), koja djeluje putem Moneyvala. Strateški nedostaci u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma doveli su nas na ovu zloglasnu listu po drugi put u 10 godina. Posljedice se već osjećaju, kako u bankarskom sektoru, tako i u poslovnoj zajednici. A proces uklanjanja s liste bit će mukotrpan i dug.
Radna skupina za financijske akcije, ili FATF, već dugo upozorava Bosnu i Hercegovinu da eliminira rizike pranja novca i financiranja terorizma te osigura učinkovitiju kontrolu bankarskog sektora. Vlasti u Bosni i Hercegovini nisu dovoljno ozbiljno shvatile ta upozorenja, zbog čega smo drugi put u desetljeću označeni kao rizična jurisdikcija. Proces reparacije i uklanjanja s popisa bit će mukotrpan i dug, rekli su, zbog čega je bilo puno lakše provesti prethodne preporuke.
„U prosjeku, uklanjanje sa sive liste zahtijeva ne samo određene reforme i zakonodavstvo, već i vrijeme, a to vrijeme je u prosjeku između dvije i pet godina, iako će se, u našem slučaju, vjerojatno raditi o potonjem broju godina, što nam nimalo nije povoljno“, rekao je profesor financija Sanel Halilbegović.
Što vlasti u BIH moraju učiniti kako bi uklonile BIH sa sive liste?
Kada je BIH 2015. godine postala dio zloglasne liste, s "značajnim napretkom" u ovom području kako je tada objašnjeno, skinuta je 2018. godine. Što vlasti BIH sada moraju učiniti i u kojoj su fazi, nismo saznali od državnog Ministarstva sigurnosti.
Ono što se već dugo zna jest da je potrebno izmijeniti Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti. Također je važno poboljšati dostupnost točnih i ažurnih podataka o stvarnim vlasnicima pravnih osoba.
Za razliku od Republike Srpske, Federacija BiH još nema uspostavljen registar. Upravljanje nezakonito stečenom imovinom predstavlja dodatni izazov, jer Republika Srpska ne pristaje da agencija na razini BiH raspolaže oduzetom imovinom.
Bankarski sektor prvi osjeća posljedice: Sporije i potencijalno skuplje transakcije
U međuvremenu, bankarski sektor prvi osjeća posljedice, iako je jedini koji u potpunosti poštuje sve Moneyvalove preporuke.
„Posljedice se uvelike ogledaju u mnogo složenijim, sporijim, a vrlo vjerojatno uskoro i skupljim međunarodnim transakcijama. Naime, međunarodne financijske institucije moraju angažirati dodatne resurse kako bi dodatno provjerile svaku transakciju koja dolazi u BiH, ili ide iz BiH u inozemstvo, što dodatno usporava ovaj proces. Također, angažiranje dodatnih resursa uvijek i neizbježno dovodi do povećanja cijena“, rekao je Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH.
U ovom trenutku posljedice za gospodarstvo i stanovništvo još nisu dramatične, dodaje Ražanica, zahvaljujući angažmanu bankarskog sektora koji, kako kaže, pokušava amortizirati zahtjeve međunarodnih financijskih institucija. Međutim, posljedice poput sporije provedbe međunarodnih transakcija ne mogu se izbjeći.
„Imam iskustvo da je privatno izvršen transfer od 50 tisuća eura između dvije osobe - oca i kćeri, da bi se taj novac primio u Austriji, banka je tražila porijeklo novca, javnobilježnički ugovor. Budući da se radilo o nekretninama, tražili su i dokument da je nekretnina stvarno prenesena na kupca. Tražili su i izvod s računa. Tražili su i izjavu donatora da je namijenjena rješavanju stambenog pitanja, da se novac neće vraćati“, rekao je poslovni savjetnik i analitičar Zoran Pavlović.
Siva lista smanjuje šanse BiH za pridruživanje SEPA-i
Siva lista za Bosnu i Hercegovinu smanjuje i njezine šanse za pridruživanje SEPA-i, odnosno europskom platnom sustavu, zbog čijeg izostanka već plaćamo skuplje usluge, poput podizanja novca s bankomata u Europskoj uniji.
„SEPA omogućuje ne samo jeftinije, već i brže transakcije, što bi bilo jako, jako važno za naše gospodarstvo. Otprilike 80% našeg izvoza orijentirano je prema članicama SEPA-e, tako da bi to bilo izuzetno važno, prvenstveno za gospodarstvo, a u konačnici i za pojedince, u smislu da ogroman broj milijuna, čak i milijardi, dolazi putem doznaka, uglavnom iz zapadne Europe“, rekao je Halilbegović.
A doznake su, prema službenim procjenama, jedan od najvažnijih izvora stranog novca u BIH i predstavljaju više od 10 do 100 posto BIH BDP-a. Do osam milijardi godišnje, dok je u pet godina razina plaćanja iz inozemstva porasla za gotovo 800 milijuna eura.
Poduzetnici se boje gubitka investicija
Vanjskotrgovinska komora BiH ističe da trenutno nemaju ažurne, sveobuhvatne informacije o posljedicama uvođenja MONEYVAL-a na bh. tvrtke, budući da su u procesu prikupljanja podataka od tvrtki. Međutim, zabrinutost je itekako prisutna, ističe poslovna zajednica.
„U stalnoj smo komunikaciji s našom poslovnom zajednicom, s našim članovima i poslovnim subjektima. Već imamo prisutne strahove i zabrinutost kako će se gledati na buduće partnere, kako će se ponašati u smislu razvoja nekih novih projekata, možda čak i zajedničkih proizvodnih pogona. Najveći problem je što, kada se to dogodi, nemate odmah mjerljive parametre je li se smanjio iznos investicije, je li u međuvremenu zbog ove odluke zaustavljena potencijalna investicija, ili što je još gore, je li se promijenila lokacija investicije“, rekao je Mirsad Jašarspahić iz Gospodarske komore Federalnih banaka.
Jednom kada se nađe na popisu, nije ga lako ukloniti. I za razliku od prošlog puta, ovaj put se ne radi samo o donošenju zakona, već i o dokazivanju da se oni dosljedno primjenjuju u praksi.
